Može li se pušaču koji bi inače i dalje pušio sustavno ponuditi manje štetne proizvode?

Najnovija globalna analiza pokazuje kako je broj pušača u svijetu 2019. godine porastao na 1,1 milijardu ljudi. Studija projekta GBD (Global Burden of Disease) objavljena je u časopisu Lancet, a u skladu je i s prognozama Svjetske zdravstvene organizacije koja kaže kako će 2024. u svijetu biti više od milijardu aktivnih pušača. Na Svjetski dan nepušenja 31. svibnja s vodećim stručnjacima razgovarali smo konceptu smanjenja štete u borbi protiv pušenja kroz proizvode koji ne stvaraju dim.

VIDEO Konferencija: Kako se boriti protiv pušenja

Budući da je pušenje, odnosno nezarazne kronične bolesti koje nastaju kao posljedica, jedan od najvećih izazova za javno zdravstvo, zanimalo nas je kakav je stav HZJZ-a prema alternativnim i manje štetnim proizvodima kao nadogradnji na tradicionalne zdravstvene politike poput prevencije i zabrane pušenja, a za sve one koje bi inače nastavili s najštetnijim oblikom ponašanja – pušenjem.

- Nešto što nema gorenja, već samim time smanjujemo štetne produkte koji nastaju gorenjem - rekla je dr. Dijana Mayer iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o novim proizvodima i dodala kako ti proizvodi još nisu klasificirani kao proizvodi smanjene štetnosti. 

Na pitanje treba li se medicina i zdravstveni sustav aktivnije posvetiti tom području kaže kako se desetak godina aktivno na tome radi. Naglašava kako su istraživanja itekako potrebna i da se nove duhanske proizvode može promatrati kao proizvod odvikavanja, ali samo ako to odvikavanje traje šest do osam tjedana, inače je to prelazak s jedne ovisnosti na drugu. Istaknula je kako u dobi od 15 do 64 godine imamo 38 posto aktivnih pušača, a da je prosječna dob kad su počeli pušiti bila 16 godina te kako naglasak treba staviti na nezapočinjanje.

Psihijatar Slavko Sakoman, vodeći domaći stručnjak na području borbe protiv ovisnosti, istaknuo je kako je nikotin vrlo adiktivan i pojasnio kako je osnovni problem povezan s pušenjem gorenje kao izvor najvećeg dijela po zdravlje štetnih sastojaka. Također, prigovorio je pritom što se, unatoč činjenici da imamo najvišu stopu smrtnosti od karcinoma pluća, u javnom prostoru ne govori dovoljno da bi trebalo reducirati pušenje ili da se pokrenu procedure kojima bi pušačima osigurali manje štetne oblike konzumacije, jer se ogroman broj pušača, ako i pokušava neće uspjeti odviknuti. Ne mogu se, dakle, pušačima samo oduzeti cigarete, jer to neće riješiti problem, već im se mora ponuditi nešto što će im nadomjestiti cigaretu.

Kronične bolesti i ekonomske gubitke vezane uz pušenje komentirao je i Andrzej M. Fal, poljski pulmolog i ekonomist, koji je rekao kako se radi o jednom od značajnijih rizičnih ponašanja koje je odgovorno za nezarazne kronične bolesti, jer ubija osam milijuna ljudi godišnje u svijetu. Navodi   kako se samo u SAD-u godišnje gubi oko 300 milijardi dolara zbog tih bolesti kroz liječenje pacijenata i gubitak poslova ili svega što se krije iza indirektnih troškova. 

-  Danas imamo i proizvode, koji ne stvaraju dim, koji su prema onome što sada znamo i 90 posto manje štetni u smislu razvoja kroničnih plućnih bolesti, srčanih i drugih bolesti, a naravno i raka. Stoga, uzmemo li to u obzir i smanjimo rizik, potencijalni prihod ili ušteda na tome u proračunu bili bi znatno veći nego prihod od poreza na cigarete, ali taj bi prihod od zdravlja došao kroz više godina, a ne sada. Bili bi zdraviji, mogli bi raditi više i donijeti veći BDP, ali ne danas, već za pet ili deset godina. Ovakvi inovativni proizvodi koji bi mogli spasiti živote ne potiču se. Ako zabranimo cigarete, zabranimo sve, u redu. Ali, pokažite mi pulmologa, a ja sam pulmolog već 25 godina, koji će reći da mu je 100 posto pacijenata pušača prestalo pušiti. Ja ne znam za takvog- rekao je Fal.

Govoreći o metodama borbe protiv pušenja Fal ističe kako bi pacijente koji odbijaju tradicionalne metode ili su ih pokušali isprobati, ali nisu bile učinkovite za njih, trebali savjetovati o metodama smanjenja štete i proizvodima koji to omogućuju. 

- Iskoristimo li te proizvode i učinimo li ih financijski dostupnijima, sigurno bi se dio korisnika prebacio na proizvode sa smanjenom štetom, ali ta odluka ne bi trebala biti na razini država. Ja mislim da bi o takvoj odluci mišljenje trebao dati WHO i donijeti ga na europskoj razini - rekao je Andrzej M. Fal.

Govoreći o prihodima od oporezivanja duhanskih proizvoda, ekonomist Marko Primorac rekao je kako Hrvatska godišnje prikupi preko 5 milijardi kuna od trošarina na duhanske proizvode, odnosno oko 5 posto proračuna. 

- Porezni prihodi koji se prikupe trošarinama na cigarete trebali bi biti razmjerni troškovima zdravstvenog sustava i ostalim povezanim troškovima koje konzumacija tih proizvoda ima - rekao je i dodao kako se u sinergiji zdravstvenih djelatnika i ekonomista može donijeti visina trošarina koja će biti primjerena.

- Na isti način kao što država oporezivanjem cigareta ispravlja te štetne učinke, može i poticati pozitivne učinke kroz razne programe potpora i blažeg oporezivanja - rekao je i nastavio s primjerom električnih automobila koji se potiču i blaže oporezuju te zaključio kako se i kod duhanskih proizvoda oporezivanje treba vezati uz razinu štete koju pojedini proizvodi uzrokuju i to manje šteta - niži porez.

Govoreći o svojim iskustvima u borbi protiv ovisnosti o drogama i smanjenju štete, Sakoman se prisjetio načina na koji su oni krenuli s metadonskom terapijom i čistim špricama.

- Pristup manje štete danas se koristi u nizu dijagnostičkih stanja kod bolesti, kad treba procijeniti dati neki lijek ili ne - rekao je Sakoman i spomenuo niz primjera, među kojima i kemoterapiju koja može napraviti niz štetnih posljedica, ali spriječiti onu najgoru, a to je smrt.

Govoreći pak o borbi protiv pušenja, istaknuo je kako se nedovoljno radi na takvim kampanjama, a s njim se složila i Mayer koja je rekla kako su dva dana kojima se obilježava borba protiv pušenja premalo.

Na pitanje o novim metodama i proizvodima u borbi protiv pušenja i promjenama u zakonodavstvu, Mayer dodaje kako je za sada stav da su svi proizvodi izjednačeni s cigaretama, ali da će se sukladno svjetskim trendovima i to mijenjati.

Profesor Sakoman u nastavku rasprave o novim proizvodima naglasio je kako "nije isto čak da i jednak broj puši i dalje, ako se među njima značajan postotak ljudi u startu prebacio na manje štetan proizvod s dramatično nižim rizikom obolijevanja od karcinoma pluća ili drugih karcinoma". Dodaje kako je riječ o  višestruko nižim stopama kancerogena koji mogu izazvati rak i da bi pušači trebali biti informirani o takvim proizvodima.

- Sam nikotin nije droga koja je neurotoksična, nije po djelovanju nešto što bi činilo ljude blesavim, rizičnim u prometu ili pretjerano euforičnim - rekao je i napomenuo kako sama supstanca postoji u nizu proizvoda, ali i dodao da su ljudi inače naviknuti na rituale vezane uz cigarete.  

Sakoman je pritom postavio pitanje može li se pušačima kod kojih drugi pristupi u odvikavanju od pušenja ne pomažu i koji neće prestati pušiti, sustavno ponuditi manje štetne proizvode. 

Mayer je dodala kako pušači novim duhanskim proizvodima mogu zadovoljiti manualne rituale koje imaju prilikom pušenja, ali da će to biti nova ovisnost.

– Je da je manje štetno, ali zasad još nisu definirani kao manje štetni, rekla je Dijana Mayer.

O tretmanu tih novih proizvoda s financijske strane nastavio je Marko Primorac koji je rekao kako Europska unija radi na harmonizaciji oporezivanja tih proizvoda i da je nova direktiva u procesu javnog savjetovanja, što su posljednji put radili 2011. godine. Ističe kako imamo razvoj niza novih proizvoda koji dosad nisu tretirani te da su mnoge države trošarine na te proizvode već ubacile u svoje u trošarinske sustave. Dodaje kako je Hrvatska sada malo iznad europskog prosjeka, no da će nova direktiva postaviti temelje koji će poslužiti članicama da postave svoje trošarinske sustave.

Na pitanje oko razlike u cijeni klasičnih i novih proizvoda, Primorac kaže kako svakako treba biti razlike.

O stavu regulatora prema novim proizvodima na kraju emisije govorio je i Fal, koji je rekao kako bi trebali omogućiti informiranje, što u nekim zemljama funkcionira.

- Pogledamo li Veliku Britaniju, vidimo kako se određeni proizvodi podržavaju kao potpora u odvikavanju od pušenja cigareta. Radnike u zdravstvu obučava se kako se ti proizvodi koriste kako bi pomogli pacijentima da prestanu pušiti. To je pristup koji bi trebala slijediti većina zemalja u Europi. Kažem većina, jer postoje zemlje s vrlo različitim postotkom pušača. U zemljama koje imaju 10 ili 12 posto pušača ne bi trebalo uvoditi nove proizvode, ali postoje one u kojima je 20, 24, čak i 30 posto pušača. To su zemlje koje moraju uvrstiti nove tehnike u borbu protiv pušenja što prije, jer svaki mjesec dok čekamo ljudi umiru -  zaključio je Fal.