Ubrzano otapanje ledenjaka rezultira i većim rizicima za poplave tih planinskih područja u kombinaciji s jakim kišama i superolujama potaknutim globalnim zatopljenja, kažu znanstvenici
Ledenjaci u francuskim Alpama nestaju tri puta brže nego prije
Od 2003. do 2015. ledenjaci francuskih Alpa prosječno su izgubili 25 posto površine koja se sada smanjuje tri puta brže nego prije, pokazalo je istraživanje francuskih znanstvenika.
Prema laboratoriju za ledenjake i geofiziku (LGGE) u Grenobleu, koji u okviru europskog istraživanja prati taj dio Alpa, otapanje ledenjaka iznenada se ubrzalo u tom razdoblju.
Istraživanje pokazuje da je gubitak između 2003. i dana zadnjeg mjerenja u 2015. prosječno dva posto godišnje za francuske Alpe u usporedbi s 0,7 posto u ranijem razdoblju od 1986. do 2003.
"Broj je gotovo trostruko veći", kaže znanstvenik Antoine Rabatel koji je dovršio istraživanje proteklog lipnja na temelju satelitskih snimaka.
"Sve veći gubitak više je nego očigledan posebice u nižim dijelovima planinskih masiva. Možemo, općenito, povezati smanjivanje površine s prosječnom visinom na kojoj su ledenjaci", objašnjava on.
Ledenjaci Mont Blanca najvišeg vrha u Europi (4809 metara) najotporniji su na eroziju i kod njih je zabilježeno smanjivanje površine od jedan posto godišnje u razdoblju od 2003. do 2015. u usporedbi s 2,25 posto godišnje kod ledenjaka u lancu Ecrins.
Najpogođeniji su ledenjaci na Vanoiseu koji godišnje gube 2,6 posto površine zbog toga što su većim dijelom ispod 3800 metara nadmorske visine.
"Umjereniji gubitak površine na Mont Blancu objašnjava se činjenicom da su ti ledenjaci na većoj nadmorskoj visini", kaže Antoine Rabatel.
On kaže da Mont Blanc ima i "akumulacijske zone" u kojima se led stvara iz nakupljenog snijega a koji su na velikim nadmorskim visinama.
Istraživanje je provedeno u suradnji s austrijskim, talijanskim i švicarskim znanstvenicima u okviru projekta Europske svemirske agencije. Rezultati cjelokupnog istraživanja još nisu poznati.
Ubrzano otapanje ledenjaka rezultira i većim rizicima za poplave tih planinskih područja u kombinaciji s jakim kišama i superolujama potaknutim globalnim zatopljenja.
Istraživanje objavljeno u srpnju u časopisu Nature Climate Change upozorava da postoji tek pet posto izgleda za zaustavljanje globalnog zatopljenja na ispod dva stupnja Celzija. Uz sadašnje trendove Zemlja bi se mogla zagrijati za tri stupnja Celzija.
Ranija istraživanja pokazala su da su se ledenjaci u Peruu smanjili od 1970. za više od 40 posto.