Kako doći do 'druge Zemlje' i ima li na njoj uopće života?

Otkriće Proxime b, planeta u orbiti nama najbliže zvijezde mnogi su jučer prozvali jednim od najvećih otkrića u svijetu znanosti proteklih desetljeća. Razumljivo, planet koji možda ima i uvjete za život dovoljno je blizu da možemo i maštati o tome da na njega nekad kroči ljudska noga, a time je postao i glavni kandidat za prvu međuzvjezdanu misiju na koju će jednom krenuti ljudi. Situacija koja je ranije bila rezervirana za SF autore i video igre, naglo je postala puno realniji doseg. 

No, iako nam je Proxima b najbliža zvijezda, ovo su i dalje ekstremne udaljenosti. Tih 4,2 svjetlosne godine iznosi oko 40 bilijuna kilometara. Letjelica Juno nedavno je stigla do Jupitera jureći brzinom od 265.000 km/h, a nastavi li tom brzinom i prema Proximi, trebalo bi joj nešto više od 17.000 godina. Pritom valja istaknuti da se radi o malim sondama, dok je ubrzavanje letjelice koja bi mogla nositi ljude potpuno drugačija priča koju još nismo riješili. 

Prije nekoliko mjeseci predstavljena je inicijativa milijardera Yurija Milnera kojom upravo prema Proximi Centauri žele poslati sićušne letjelice koje bi mogle u teoriji ubrzati do 20 posto brzine svjetlosti, odnosno nekih 215.85 milijuna km/h. Na taj bi način do Proxime došli za 20 do 25 godina. Sama realizacija projekta bi mogla trajati godinama, a u osnovi se radi o malim letjelicama koje pogone solarna jedra. Izazovi za projekt su ogromni, a uključuju minijaturizaciju instrumenata, kamera, senzora i druge opreme koja bi trebala stati na čip koji će poletjeti prema dubokom svemiru, ali i sam razvoj solarnog jedra koje će biti dovoljno izdržljivo za izlaganje udaru lasera. Skupina koja vodi ovaj projekt sastala se nedavno s planom da izrade prvi prototip svog sustava, no istaknuli su i da će im za letjelicu u pravim mjerama trebati barem 20-ak godina. Ali i sami ti podaci ostavljaju prostor za optimizam da za naših života ili prije kraja stoljeća vidimo prve fotografije s planeta u drugom solarnom sustavu. 

Da bi stvarno stigli tamo, trebat će nam nove tehnologije koje se razvijaju i planiraju, ali moguće je i da će otkriće ovog planeta potaknuti i ubrzati razvoj nekih rješenja. 

Puno toga još ne znamo o Proximi b

Znanstvenici Europskog južnog opservatorija objavili su jučer kako stjenoviti planet ima masu 1,3 puta veću od Zemljine te da mu orbita oko njegove zvijezde (crveni patuljak) traje 11,2 dana. Od same zvijezde je udaljen oko 7 milijuna kilometara, što je 5 posto udaljenosti između Zemlje i Sunca. No, podatak koji je znanstvenike najviše zaintrigirao je taj da mu je temperatura pogodna da se voda zadrži na površini. Iako je planet bliži zvijezdi nego užareni Merkur našem Suncu, njegova zvijezda je puno tamnija, pa je i ta zona pogodna za život puno bliža zvijezdi. 

Ali, iako je temperatura pogodna za zadržavanje vode, niz drugih faktora mogao bi ovaj planet učiniti još jednom beživotnom stijenom u svemiru. Planet bi mogao imati 'zaključanu' orbitu, odnosno samo jedna strana može mu biti stalno okrenuta prema suncu i njegovoj toplini, a druga potpuno hladna. U takvoj situaciji i dalje bi na određenim područjima na toj granici između vječnog dana i mraka možda moglo biti vode. Kako se radi o aktivnoj zvijezdi, njeno zračenje moglo bi imati razoran utjecaj na planet, a još ne znamo ima li njegova površina zaštitni sloj atmosfere. 

Da bi na nekom planetu (ili mjesecu) nastao život, potrebno je zadovoljiti niz uvjeta. Planet mora biti u zoni u kojoj će temperatura biti dovoljna da se voda može zadržati u tekućem stanju. Na planetu moraju biti i kemijski uvjeti koji će potaknuti nastanak života, a jedan od najvjerojatnijih elemenata koji nam je potreban je ugljik zbog velikog broja kemijskih veza koje može formirati te naravno voda. Još jedan ključni faktor mogao bi biti i veliki planet poput Jupitera. Zbog svoje mase on privlači asteroide, komete i druga tijela i na taj način štiti planet na kojem bi se mogao razvijati život. Za razliku od Venere i Marsa, Zemlja je planet s aktivnom tektonikom i kora se stalno reciklira i na taj način regulira se razina CO2. 

Novi teleskopi za najbolji pogled

Ovo otkriće označit će i početak novog vala istraživanja Proxime b. Teleskopi koje danas imamo u svemiru usmjerit će svoje oči prema ovom sustavu kako bi detaljnije pokušali izmjeriti planet, otkriti ima li atmosferu i niz drugih informacija. No, budući teleskopi koje tek čeka lansiranje - poput europskog ELT teleskopa ili teleskopa James Webb trebali bi također Proximu staviti u fokus potrage za tragovima života u svemiru.