Ako malo analiziramo podatke, možemo zaključiti da rast smrtnosti u 3. i 4. mjesecu nije od korone nego od "reakcije na koronu". Naime, serološki testovi potvrđuju da je dobar dio populacije već prebolio virus što znači da je on odavno prisutan i vjerojatno se počeo se širiti krajem 12 mjeseca (sezona respiratornih infekcija). Zato npr. Švedska bez karantene ima manje povećanje ukupne smrtnosti od karantenskih zemalja. No zanimljivo je sljedeće. Uzmimo Švedsku. U 1. i u 2. mjesecu kad je dakle virus bio u populaciji, Stockholm - žarište epidemije, nema povećanje smrtnosti - ona je čak manja nego prethodnih godina. Međutim 11.03. se službeno evidentira prvi umrli od korone i nakon toga kreće "reakcija na virus" - pojačano medijsko praćenje, širenje straha, agresivna medicina,... jednako kao što je to bilo i u Italiji. I baš nakon tog datuma naglo skače ukupna smrtnost u Stockholmu. Prosjek za prvi dio 3 mj. je 175 smrti dnevno, što ne odstupa od prosjeka za prethodne godine (2015.-.2019.) i za 1 i 2. mj. No nakon toga broj skače na 396. Dakle nakon što se pacijentima usadio strah od ubojitog super virusa (stres) i nakon što ih se počelo šopati koktelima lijekova te neopravdano stavljati na respitatore, povećala se smrtnost. Drugim riječima, povećanje smrtnosti nije od korone, nego od stihijske reakcije na koronu tj. dezinformacije WHO-a da se radi o super virusu(smrtnost 3.4 posto). Danas pak znamo da je smrtnost samo 0.1-0.2 posto (najnovija studija Stanford University, SAD).