Tijekom ustanka u Srbu koji je započeo 27. srpnja 1941. godine, četničko-komunistički ustanici ušli su u Brotnju, zaselak između Donjeg Lapca i Srba te okrutno
pobili sve članove 6 obitelji Ivezić, ukupno 37 osoba, među kojima je bilo 12-ero djece u dobi od tri do 14 godina. Žrtve su pretpostavlja se, žive bačene u obližnje jame – u jamu na Dabinom vrhu, u Srpskome Klancu te u jamu Golubinku. Od gornjih žrtava, 19 ih je poslije upornih zahtjeva rodbine i suseljana tek u svibnju 2014. uz pomoć speleologa ekshumirano iz jame na Dabinom vrhu dok ostale lokacije još čekaju na ekshumaciju koja se nije dogodila usprkos najavama nadležnog ministarstva (Uprava za zatočene i nestale Ministarstva branitelja). Ekshumirane žrtve nisu, usprkos obavljenoj DNK analizi, do danas pokopane, već čekaju bolja vremena na Zavodu za patologiju u Zagrebu, kao što je to bio slučaj s 1163 maceljske žrtve koje su u običnim crnim vrećama za smeće, također na zagrebačkoj patologiji čekale na pokop punih 12 godina.
Prikaži još ↓
Al
Aleluja
17.7.2016.
Odustani
Nije to antifašistički, već fašistički spomenik. Otkad je masakr nad civilnim stanovništvom - antifašistički čin?
gonjajtoodmene
17.7.2016.
Odustani
U istoj akciji počinjeni su i zločini nad Hrvatima u ostalim selima župe – Poljica, Mišljenovac, Jasenovača, donji i Gornji Lapac, Oraovac, Bubanj Veliki i Mali
. U rujnu iste godine četnici su napali Kulen Vakuf te pobili više stotina Hrvata iz Boričevca. Za vrijeme „ustanka“ stradavali su i Hrvati iz ostalih dijelova i naselja na tromeđi Like, Dalmacije i Bosne – iz Drvara i okolice (Vrtoče i druga sela), iz Bosanskog Grahova i okolice (naselja Luka, Korita, Ugarci, Obljaj i druga) kao i Hrvati iz područja između Bihaća i Bosanskog Petrovca (Krnjeuša, Lastve i ostala sela). „Ustanici“ su u Drvaru ubili 300 Hrvata i nepoznat broj muslimana, u Bosanskom Grahovu 62 Hrvata, u ukupnoj župi usmrćeno je 568 osoba a u Krnjeuši 130 Hrvata. Poznata je sudbina hodočasnika ubijenih kod Drvara na povratku s blagdana sv. Ane, zajedno s njihovim svećenikom Waldemarom Maximilianom Nestorom, kada su četnici iz kompozicije vlaka u postaji Vaganj izveli sve katolike uključujući i svećenika Nestora, pobili ih i bacili u jamu Golubnjaču kod Drvara.
Prikaži još ↓
gonjajtoodmene
17.7.2016.
Odustani
Hrvati iz najbrojnijeg i najnaprednijeg obližnjeg mjesta Boričevac, saznavši za pokolj u Brotnji, izbjegli su noću pod vodstvom boričevačkog župnika Vladimira
Stuparića, svih otprilike 2000 duša u Kulen Vakuf. U mjestu je ostalo 55 stanovnika, isključivo žene, djeca i starci, koje su srpsko-komunistički ustanici sve do jednoga pobili, a samo mjesto sravnili sa zemljom. Nakon Drugog svjetskog rata Hrvatima nije bio dopušten povratak u Boričevac, a i dan danas raseljeni potomci Boričevljana (najviše ih je u Sibinju i Bjelovaru) vode borbu za povrat nasilno oduzete imovine svojih predaka. Danas u Boričevcu žive samo dvije obitelji Hrvata.
Prikaži još ↓
do
dom01
17.7.2016.
Odustani
Pobjedili cetnici ,Pupi narasla jos veca krila i dat vjetar u ledja od Repica i druzine ,,zato i jeste Bozo htjeo pod svaku cijenu Miliciju u svoj Resor
AK
Ante Kobilo
17.7.2016.
Odustani
Možemo očekivati i "antifašističke" spomenike balvan ustanicima iz 91....na Plitvicama, u Borovu, u Dalju, u Vukovaru....
gonjajtoodmene
17.7.2016.
Odustani
27. srpnja 1941. je dan kada su udružene četničko-komunističke snage, krenuvši iz Srba, započele masovne likvidacije i protjerivanje civila Hrvata katolika i mu
slimana iz istočne Like. U srpnju 1941. godine, novoosnovana Nezavisna država Hrvatska još nije prodrla do udaljenih sela istočne Like, tako da nema govora o reakciji na „ustaški teror“. Masovne likvidacije i protjerivanje nedužnog civilnog hrvatskog i muslimanskog stanovništva bilo je pomno planirano u okviru velikosrpske strategije čišćenja prostora od nesrpskog stanovništva. Ovu četničko-partizansku pobunu u Srbu 27. srpnja 1941. zajednički su vodili zapovjednici u novoosnovanoj četničkoj brigadi, koja je imala više od 1000 naoružanih vojnika: Miloš Torbica, Jovo Keča, Pajica Omčikus, Stevo Radenović i drugi, kao i zapovjednik partizanskoga odreda i komunistički lički vođa Đoko Jovanić, kasniji general JNA. Nitko od njih nikada nije odgovarao za ove monstruozne zločine.
Prikaži još ↓
li
liliana
17.7.2016.
Odustani
Bravo Orepiću bit ćeš srpski heroj.
Dk
Deaktivirani korisnik
17.7.2016.
Odustani
zato i jesmo u tolkom ...cu kad kod nas još 2. svjetski rat nije završio
kr
krupa
17.7.2016.
Odustani
Nadam se da će policija biti na visini zadatka u slučaju širenja mržnje govornika na četničkom derneku!
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu 24sata te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona .
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu 24sata te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona .