Još lani transfuzijski centri nisu imali gdje s krvnom plazmom. Ministarstvo nije dalo rješenje pa su je počeli bacati. U smeće se tako bacilo oko 7,7 milijuna kuna
Skandalozna nebriga: Bacaju krvnu plazmu jer nema mjesta
Još od kolovoza prošle godine uništavamo krvnu plazmu kao biomedicinski otpad. Šaljemo je na spaljivanje jer više nemamo mjesta u ledenicama. Darivatelji krvi daju dio sebe, a onda jedan dio njihove krvi, koji nemamo gdje čuvati, jednostavno moramo spaliti!
"Dosad su uništili nekoliko tisuća doza plazme"
Šokantnu ispovijest da uništavaju plazmu, iz koje je Imunološki zavod radio vrijedne lijekove, podijelila je voditeljica transfuzijskog centra jedne bolnice na Jadranu. Kaže da su dosad uništili nekoliko tisuća doza plazme. To znači da je nekoliko tisuća ljudi darivalo krv iz koje su centrifugom izvukli eritrocite, trombocite i plazmu da bi onda dio s plazmom jednostavno odbacili jer nemaju kamo s njom.
- Istina je i od čitave priče mi je muka. Ako imunološki ne radi, a mi nemamo prostora, jasno je gdje sve završi. Uništi se – potvrdila nam je još jedna voditeljica transfuzije u jednom kliničkom bolničkom centru.
Dobili smo na uvid i dopis KBC-a Split još od rujna prošle godine prema Ministarstvu zdravlja o istoj stvari: ”Žao mi je što moramo opet o istoj temi, ali mi u KBC-u Split već tjedan dana uništavamo plazmu. Molimo Vašu pomoć, preporuku ili što god samo da se ovo stanje popravi”.
Naši sugovornici iz drugih centara kažu da se do danas ništa nije popravilo. Istodobno sanacijski upravitelj KBC-a Split dr. Nikola Kolja Poljak izjavljuje kako ne može govoriti o konkretnoj stvari jer nema informacija. U utorak nismo došli do komentara bivšeg ministra Rajka Ostojića koji je za sve znao. Doduše, Imunološki je u međuvremenu presložio svoje hladnjače pa je tamo doslovce utrpano oko 50.000 litara plazme. A kad bi se iz susjedne Slovenije uvezla ista količina plazme i preradila u krvne pripravke to bi nas stajalo najmanje 160 milijuna kuna. A radi se o albuminu, imunoglobulinu i krioprecitatu koji se daju najtežim bolesnicima, počevši od onih koji su transplantirali organe, koštanu srž, koji su oboljeli od ciroze jetre.... Iz Ministarstva zdravlja nisu potvrdili da se plazma baca, ali su odgovorili kako su, “reagirajući na dopise iz pojedinih KBC-ova i u dogovoru s Imunološkim, u tri navrata preslagivali komore kako bi se plazma ipak skladištila”.
Bacili su 7,7 milijuna kuna u krvnoj plazmi
Iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka potvrdili su da su od početka godine također morali “zbrinuti krvnu plazmu”.
- Od 21. siječnja ove godine, sukladno važećim propisima, zbrinuli smo 6153 doze krvne plazme - stoji u odgovoru sanacijskog upravitelja dr. Hermana Hallera. Potvrdili su da plazmu zbrinjavaju kao “infektivni biološki materijal”. Doznajemo da to znači da su morali uništiti plazmu jer nisu imali kamo s njom. Riječ je o neprocjenjivoj sirovini za proizvodnju lijekova. Imunološki zavod do sad je uspio u svoja skladišta “ugurati” čak 50.000 litara plazme.
Prema njihovim procjenama, kada bi se to preradilo u lijekove, vrijednost bi bila oko 160 milijuna kuna. Po tome svaka vrećica plazme stoji oko 800 kuna. Osim Rijeke, dobili smo podatke iz još jedne opće bolnice u kojoj su morali otpisati 3500 vrećica plazme. Ispada da se u smeće bacilo oko 7,7 milijuna kuna. I to u bolnicama nisu učinili svojom krivnjom.
Naprotiv, više puta molili su Ministarstvo zdravlja da nađe rješenje što će s plazmom dok Imunološki ne proradi. Nitko nije reagirao. O svemu je progovorio i dr. Srećko Sladoljev iz Imunološkog: “Transfuzijski centri u Splitu, Osijeku, Puli i Varaždinu nemaju gdje skladištiti plazmu i počeli su je bacati. Boli ih duša i šalju nam SMS-ove da se plazma baca”.
U Ministarstvu zdravlja kažu da je Imunološki, pa i problem plazme, u resoru ministra gospodarstva Vrdoljaka. Oni, pak, poručuju da s plazmom nemaju nikakve veze. Javili su nam iz dubrovačke bolnice da plazmu ne uništavaju.
Vapaj iz Zavoda: Treba nam još malo pomoći samo da se uspijemo spasiti
Vlada mora hitno intervenirati. Trebamo oko pet milijuna kuna za plaće i da nastavimo raditi. Ne treba mnogo, samo sitna pažnja i malo novca da se spasimo te da Zavod procvjeta za sljedećih sto godina, rekao je u srijedu na konferenciji Ivan Rude, član NO Imunološkog. Dodao je da će idući tjedan pokušati dobiti kredit od HPB-a za nastavak proizvodnje. Pohvalio je sadašnjeg direktora Marija Meštrovića koji je spasio Zavod od sigurnog potonuća.