Monetizacija autocesta: Je li riječ o štednji ili o rasprodaji?

Nezavisni cestarski sindikat počeo je bitku protiv davanja autocesta u koncesiju. Dva tjedna će skupljati potpise za referendum koji bi to zabranio. 

Potporu dosad najvećoj referendumskoj inicijativi pod nazivom “Ne damo naše autoceste!” dalo je još 13 udruga i sindikata. Oni već kalkuliraju da 60 posto građana nije za monetizaciju autocesta. Čelnik cestarskog sindikata Mijat Stanić poručuje: “Ako bi koncesionar mogao zarađivati na autocestama, onda to može i država, a da nikome ne daje na 40 godina ceste koje su strateški važne”.

Računica sindikata pokazuje da bi strani koncesionar mogao zaraditi i do 80 milijardi kuna. Stanić je uvjeren da bi cestarine “eksplodirale” kad bi se dala koncesija, jer država obećava usklađivanje cestarine s inflacijom, odnosno porastom cijena. 

- Kad smo 2004. dali autocestu Zagreb - Macelj u koncesiju, cestarine su porasle između 70 i 230 posto, ovisno o kategoriji vozila. Većina prometa usmjerena je na usporedne lokalne ceste koje prate autocestu pa se one više troše i opet popravljaju na teret građana - kaže Stanić. Pritom jedan kamion koji bi sišao na lokalnu cestu nju potroši kao da je njome prošlo i do 20.000 automobila. Time bi se povećao i broj nesreća te smanjila sigurnost. 

Kad bi država podignula cijene cestarina po modelu koji se nudi koncesionarima, kaže da bi u 40 godina država mogla zaraditi i do 100 milijardi kuna. Dug bi reprogramirali ili izdali obveznice umjesto prodaje autocesta.

No ministar prometa Siniša Hajdaš-Dončić je neumoljiv. Više puta je otvoreno poručio - ili koncesije ili će državne financije postati upitne. 

- Ne bih htio nikoga plašiti, ali možda ne bude ubuduće za plaće i mirovine - tvrdi ministar. Za to su nam poslali i računicu. Kažu da je dug sad 4 milijarde eura. S kamatom do 2039. treba platiti od osam do 10 milijardi eura za te kredite ako bi se oni pokrivali novim zaduženjem, tvrde u ministarstvu. Od koncesije bi dobili 30 milijardi kuna, s kojima bi pokrili dugove. Tako za razdoblje od 35 do 40 godina štedimo čak 30 milijardi kuna za kamate i glavnicu, objašnjavaju iz Ministarstva u odgovoru 24sata.

 - Ne rasprodajemo autoceste. One ostaju vlasništvo Hrvatske. Ali i dug je naš te je nastao za gradnju autocesta. Nisu naše blago samo autoceste, nego i naš javni dug. Vlada je izabrala najbolje rješenje kako bi izbjegla opciju koja bi na kraju bila skuplja za hrvatske građane - zaključuju u Ministarstvu prometa i infrastrukture.

Argumenti 'ZA' i 'PROTIV'

Spašavanje od dugova: Samo ove godine na naplatu je stigla 6,1 milijarda kuna duga za gradnju ceste. Vlada je opet odobrila kredit HAC-u da to platimo.

'Eksplozija' cijene: Kad su se autoceste počele graditi, cijena kilometra bila je oko dva milijuna kuna. Poslije se to popelo i na 60 milijuna kuna.

Poskupljenje cestarina: Vlada bi dala da koncesionar diže cijenu za jedan postotni poen niže od godišnje inflacije.

Lošije održavanje: Željko Marušić s Prometnog fakulteta kaže kako će koncesije odnijeti 1500 života na godinu zbog lošeg održavanja.

Zarada privatnika: Sindikati kažu da ako može privatnik zaraditi,  onda može i država, i to do 100 milijardi kuna u 40 godina.