SDP predlaže moratorij kredita za sve na rok od godinu dana

S obzirom na neaktivnost Vlade, SDP je pristupio izradi prijedloga Zakona o moratoriju na kreditne obveze dužnika, istaknuo je u utorak SDP-ov Peđa Grbin pojasnivši kako je njihov prijedlog u ovoj krizi uzrokovanoj pandemijom korona virusa odgoda plaćanja kredita na godinu dana, a ne na tri mjeseca kako predlaže Vlada. Naglasio je kako se ova mjera mora donijeti zakonom kako bi bila jednaka za sve građane i poduzetnike bez obzira u kojoj se banci nalaze. 

- Mjera koju HUB predviđa nije jednaka za sve, oni definiraju kategorije onih koji bi toj mjeri mogli pristupiti. Prema našem prijedlogu, odgoda od godinu dana nije obveza. Oni građani koji ne smatraju da im je ta odgoda potrebna, neće ju morati koristiti. Za sve one koji će mjeru koristiti, predvidjeli smo sljedeće: godinu dana se kredit ne vraća, u tih godinu dana ne teku kamate na kredit, a kada se kredit nakon isteka godine dana počne vraćati, nastavlja se vraćati točno u istoj onoj fazi, iznosu i ratama kao što je prije ovih godinu dana - pojasnio je prijedlog ovog Zakona Grbin. 

Boris Lalovac, bivši ministar financija u SDP-ovoj vladi, naglasio je kako će fokus nakon završetka ove epidemije biti upravo na 
borbi za gospodarstvo i kako olakšati građanima da financijski izdrže ovu godinu. Naglasio je kako je u ovoj situaciji vrlo teško odrediti kriterije stoga je potreban zakon koji će regulirati da ta mjera bude jednaka za sve. 

- Zato mi predlažemo ovaj Zakon. Ne dobru volju banaka i Vlade, nego zakonsko rješenje o moratoriju na kreditne obveze dužnika na rok od godine dana. Mi smo već jednu krizu vezanu za švicarski franak imali i vrlo slično smo predložili rješavanje dužnikovih obveza. Tada smo zamrznuli tečaj na godinu dana, iako su bankari govorili da je dva do tri mjeseca bilo dovoljno. Isto i danas slušamo da će dva do tri mjeseca biti dovoljno za rješavanje ovih problema, međutim mi smatramo da to treba biti zakonsko rješenje, da ne smije biti dobra volja jer kada se nađemo u financijskom problemu onda se ovisi o milosti nekoga da ga stavi ili ne stavi u tu određenu kategoriju - istaknuo je podsjetivši kako je još prije godinu dana upozoravao na gotovinske nenamjenske keš kredite i da se ograniči takav brzi rast kredita koji su poticali potrošnju.

- Oni su, prema zadnjim izvješćima HNB-a, dosegli razinu od 53 milijarde kuna. A kad imate još stambene kredite od 57 milijardi kuna, dođete do iznosa od 110 milijardi kuna koji imaju građani. Ukoliko se sada nalazimo u fazi vrlo visoke nezaposlenosti koja će slijediti u narednim mjesecima i u kojima će doći do zaustavljanja svih poslovnih aktivnosti, mislimo da tri mjeseca neće biti dovoljno i građani će osjećati određeni pritisak što će nakon ta tri mjeseca i kako će moći dalje otplaćivati svoje kreditne obveze - rekao je Lalovac naglasivši kako se u ovom prijedlogu ne radi o otpisu, nego o odgodi. Ali se nada da će Vlada opisati dugove poreznim obveznicima.

- Financijskom sektoru se neće ništa dogoditi, čak dapače, imat će naplatu koja je realna, što smo pokazali konverzijom švicarskog franka da je naplata poboljšana. I ono sve što se ide u korist građana, u konačnici će biti dobro i za banke. Treba dati jednu mirnoću građanima za rješavanje ove krize jer, nažalost, ona neće trajati samo tri mjeseca, možda epidemiološki da, ali gospodarski puno duže - istaknuo je.

Apelirao je i na HNB da svaka dva tjedna izvještava koliko se upumpalo likvidnosti u gospodarstvo, koliko je novaca došlo na račune tvrtki.

- To je nužno, da znamo da li se radi o milijunima ili milijardama. Ne smije se dogoditi nelikvidnost gospodarstva. Od ključne je važnosti u narednim tjednima da se osigura likvidnost, prvenstveno između dobavljača. Jer ako je država dala odgodu, a nadam se i otpis, ako smo stavili moratorij za banke, najniža treća kategorija koja mora nastaviti plaćati jedni drugima su dobavljači dobavljačima, to je najvažniji sada segment društva. Ako se to zaustavi, onda više ne možemo pričati ni o porezima, gospodarstvu - poručio je doavši kako je naš sustav takav da ovisimo o porezima potrošnje.

- Ako se potrošni porezi, prvenstveno PDV i trošarine počnu usporavati, bit će ozbiljnih problema. Zbog toga se potrošnja i potrošni porezi moraju poticati, Vlada je to napravila upumpavanjem pet milijardi u potrošnju. Isto tako se mora osigurati likvidnost - dodao je Lalovac kojeg zabrinjavaju delatorni čimbenici u budućnosti. 

- Vidimo da nafta pada, smanjuje se cijena, što je dobro za građane, no ono što će se dogoditi je snažan pad trošarinskih poreza u narednom razdoblju jer nema količine na tržištu i za koji mjesec se može dogoditi deflacija pada svih cijena, a tada puno teže izlazimo nego kada su inflatorni čimbenici jedan do dva posto koji potiču ekonomiju. Zato je bitno zaustaviti kredite i pumpati dobavljačima likvidnost da izvršavaju svoje obveze. Oni su zadnja brana gospodarstva - naglasio je. 

Istaknuo je kako Vlada sada, za razliku od 2008., ima dva izvora iz kojih može doći do dodatnih sredstava.

- Prvo je putem Europskog stabilizacijskog mehanizma, drugo je putem MMF-a. 2008. nismo bili na europskom tržištu i jedino smo mogli koristiti MMF, nismo imali mogućnost dolaska do friškog novca i to je doprinos što smo u EU. Puno brže možemo doći do tržišta euroobveznica. Svi mehnizmi protoka novca iz EU su jako bitni za stabilizaciju tečaja, da bude što jače povlačenje EU novaca i eventualno neko zaduživanje. Moramo i HNB dati daha da se i otvore drugi mehanizmi obrane tečaja - istaknuo je Lalovac.

Grbin je dodao kako su mjere drugih zemalja, poput Slovenije ili Njemačke, daleko sveobuhvatnije, konkretnije i bolje za njihove građane i poduzetnike. 

- Ja se nadam da će se Vlada konačno smisliti i početi predlagati konkretne mjere. Mi smo rekli da smo spremni u Saboru raspravljati o tim mjerama i predlagati kako ih poboljšati i onda nam jučer dođe dnevni red u kojem imamo pet zakona od kojih tek jedan ima polovičnu vezu s ovom krizom - rekao je Grbin dodavši kako se ne zamaraju u ovom trenutku mogućem otporu banaka ovakvom prijedlogu.

- Vjerujem da ćemo se svi zajedno složiti da je ova kriza daleko veća nego 2009. ili 2015. kada smo donosili rješenja za švicarski franak. Kriza je tada bila samo ekonomska, a sada je i zdravstvena i ekonomska istovremeno. Ova mjera je dobra i za banke jer ako banke budu inzistirale na naplati kredita i ako se zadrže samo na mjeri koja će trajati tri mjeseca, velik broj tih kredita će postati nenaplativo. Dakle, dobra je za građane, za poduzetnike, državu i za banke - poručio je.