Obavijesti

News

Komentari 69

'Sama sam sašila haljinu koju sam nosila na dodjelu nagrada'

'Sama sam sašila haljinu koju sam nosila na dodjelu nagrada'
1

Moram priznati, nisam se ni najmanje nadala pobjedi, rekla je u hrvatska europarlamentarka koja je dobila 'EU Oscara' za promicanje ženskih prava i ravnopravnosti spolova koju je posvetila svim ženama u EU

Čestitamo na tituli najbolje europarlamentarke. Političarke uvijek pitaju kako je biti žena u politici, no kako je biti prva žena u europskoj politici? Što za vas to znači, jeste li se nadali tome? 

Moram priznati, nisam se ni najmanje nadala pobjedi. Kad sam vidjela da su sa mnom u konkurenciji kolegica Iratxe Garcia Perez iz Španjolske, koja je koordinatorica i bivša predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova, i Njemica Terry Reintke, jedna od najboljih aktivistica, mislila sam da nemam šanse. Obje su uistinu fenomenalne žene. Iratxe je prošle godine bila sa mnom na misiji u Hrvatskoj i od nje imam veliku podršku u radu. S Terry dosta radim u obrani prava na seksualno i reproduktivno zdravlje. Ne mislim da mi to stvara pritisak, štoviše, daje mi polet da nastavim raditi jednakim žarom. 

Budući da volite šivati, jeste li ste nekome od europskih kolegica sašili i poklonili koji svoj komad? 

Nisam. Doduše, poklonila sam nekim dragim prijateljicama. I haljinu koju sam nosila na dodjeli EU Oscara ja sam sašila. 

Imaju li muškarci i žene rok trajanja i vrijedi li i za ljudska bića “upotrijebiti do” ili “najbolje upotrijebiti do”? Pitam vas ovo jer se očekuje da radimo do 67. godine. Što o tome mislite? 

To je skandalozan prijedlog. Taj prijedlog su smislili ljudi koji sjede u uredima do 15 sati u udobnim foteljama. Što je s fizičkim radnicima koji su cijeli dan u halama ili na otvorenom? Čovjek se zapita zašto uplaćuje mirovinsko ako ga neće doživjeti. Vlada RH nekako uvijek gleda da uštedi na najslabijima, a bogati postaju samo bogatiji. 

Istanbulska konvencija uzdrmala je hrvatsku politiku, osobito odnose u HDZ-u. Vlada ju je u petak jednoglasno usvojila. Kakav je vaš stav i ima li išta sporno u toj konvenciji? 

Ne. Pojam roda je u hrvatskom zakonodavstvu još od vlade Ive Sanadera. Istanbulska konvencija je međunarodni dokument čiju snagu nikakve izjave i ograde ne mogu umanjiti. Njen cilj je zaštita žena od nasilja i taj cilj je apsolutno samorazumljiv. Ja se borim da se Konvencija ratificira na razini cijele EU. Ovdje govorimo o životima žena, i tu ne bi trebalo biti mjesta političkim spinovima, a bogme ni vjerskim! 

Kako na Hrvatsku utječe ono za što ste se izborili u Europskom parlamentu? 

Moj posao je da EU radi za ljude. Moja misao vodilja u svemu što radim u Europskom parlamentu je da se uvijek čuje i hrvatski glas, da se uvaži i gledište naših građana, da ne određuju velike zemlje kako ćemo mi živjeti. To je konstantna borba, ali savjestan rad, dobra pripremljenost, stručnost i argumentiranost se iznimno cijene u Europskom parlamentu. Kad bih morala izdvojiti samo jednu stvar, možda sam najponosnija na činjenicu da sam uspjela natjerati jednu veliku multinacionalku, HIPP, da prestane plasirati našoj djeci proizvod lošije kvalitete. Kašice koje su prodavali kod nas su bile manje zdrave nego one u Njemačkoj. Uskoro ćemo sve ostale kompanije prisiliti na to novim zakonom. 

Što vas u Hrvatskoj kao političarku opterećuje, a što ne osjećate u Bruxellesu? 

Kad sam bila u Saboru, znalo je biti frustrirajuće kako se neki zastupnici kojekakvim dosjetkama i skečevima nametnu u javnosti i za govornicom, a oni koji odgovorno rade svoj posao, ulože stvarno vrijeme i trud, ostaju u sjeni. U Bruxellesu toga ima puno manje, najviše se cijeni stvarni rad i učinak. 

Koji su vam daljnji ciljevi? 

Ne volim puno planirati. Naravno da bih htjela nastaviti projekte koje sam počela u EP-u, ali vrijeme će pokazati. Mene u ovom poslu najviše veseli što uistinu mogu raditi na rješavanju konkretnih problema i što naši građani to prepoznaju i obraćaju mi se za pomoć. 

Da li Vam je čestitao netko za koga se niste nadali, ako da tko?

Dobila sam uistinu mnogo čestitki sa svih strana. Nisam očekivala da će se toliko ljudi uopće javiti, ali neizmjerno mi je drago. Ljudi vole pozitivne priče, nažalost, u zadnje vrijeme ih je malo. 

Koji su Vam daljnji ciljevi i na čemu ćete najviše raditi?

Kraj mandata u Europskom parlamentu je u proljeće 2019. i do tad želim završiti projekte koje sam zacrtala još na početku mandata...

Radim na izvješću za kvalitetu proizvoda, te dolazi niz paketa zakona za potrošače. Već dvije godine se borim s hrvatskom vladom da omogući sufinanciranje iz EU fondova ugradnje liftova  u višekatne zgrade koje ih nemaju. Kod nas je više od 16 tisuća takvih zgrada u kojima živi velik broj starijih, slabo pokretnih ljudi, invalida i obitelji s malom djecom. Nadalje, ove godine ću dodijeliti prvu nagradu „Najdonator“ tvrtkama koje su se istakle doniranjem hrane u 2017. Nadam se da ćemo time potaknuti aktiviranje cijelog sektora. Naravno, želim da se u ovoj godini donesu zakoni koji bi djeci zabranili kupnju energetskih pića. Uz to, ove godine u Odboru za ravnopravnost spolova intenzivno radim na Izvješću za prava žena na Zapadnom Balkanu.

Osigurali ste 800.000 eura za pilot projekt testiranja proizvoda u Odboru za unutarnje tržište. Koliko ste na tome radili te kada će biti vidljivi rezultati projekta?

Taj projekt smo pisali u trećem mjesecu prošle godine, i borili se za njega skoro godinu dana. Prvo sam morala osigurati da dobije podršku što više stranaka u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, a zatim i kvalitetnu ocjenu Europske komisije. Onda smo čekali da ga usvoji Odbor za proračun, i prije par mjeseci je napokon konačno usvojen u proračun EU. Ništa se u Europskom parlamentu ne dogodi preko noći. Projekt će provoditi Europska komisija, a prve rezultate očekujemo do kraja godine.

Od 90 milijuna tona hrane koliko se do sada godišnje bacalo u EU, koje su procjene koliko će se hrane ubuduće više iskorištavati i na koji način se može spriječiti da se baca upotrebljivo?

Tijekom današnjeg dana u Hrvatskoj će se baciti preko tisuću tona hrane. U isto vrijeme, pučke kuhinje i socijalne samoposluge neće imati dovoljno za nahraniti sve koji dođu po pomoć! Europska komisija je ispunila dva ključna zahtjeva iz izvještaja kojeg sam napisala za Parlament, objavila je smjernice EU za doniranje i veliko istraživanje o utjecaju rokova trajanja na bacanje hrane.  Hoće li mjere imati očekivani utjecaj, ponajviše ovisi o državama članicama. U Hrvatskoj je glavni problem slaba opremljenost humanitarnih udruga za prihvat, transport i skladištenje donacija, a EU fond koji to pokriva se slabo koristi. Bez rješavanja tog problema teško ćemo ispuniti cilj od 50% manje bačene hrane do 2030.

Koliko je drugačije raditi kao političarka u Bruxellesu u odnosu na Hrvatsku? Koje su prednosti, a što su mane?

Ovo je atmosfera gdje se stručnost, argumentiranost i dobra pripremljenost uistinu cijeni i jedan zastupnik može napraviti velike stvari. Isto tako, na raspolaganju nam je mnogo mehanizama i informacija. Recimo, po pitanju kvalitete proizvoda, istraživanje koje sam radila u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu, prijedlog zakona koji je najavljen za travanj, cijeli taj projekt je krenuo od dvije entuzijastične zastupnice, Olge Sehnalove i mene. Jako se puno može napraviti ako imate volje i ako znate argumentirati svoju poziciju.

Postoji li išta što Vas u Hrvatskoj kao političarku opterećuje, a što ne osjećate u Bruxellesu?

Kada sam bila u Saboru, znalo je biti frustrirajuće kako se neki zastupnici kojekakvim dosjetkama i skečevima nametnu u javnosti i za govornicom, a oni koji odgovorno rade svoj posao, ulože stvarno vrijeme i trud, ostaju u sjeni. U Bruxellesu toga ima puno manje, najviše se cijeni stvarni rad i učinak. 

Iz hrvatske perspektive čini se da našim političarima u Europskom parlamentu izblijede boje stranačkih zastava. Dojam je da što ste dalje od kuće to se bolje slažete (puno smo prije pisali o gospodinu Piculi i Stieru)?

Nacionalni interes je vjerujem svim hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu na prvom mjestu, tako da po tome pitanju često surađujemo. Nisu važne stranačke boje, malo nas je i da bi nešto izgurali za svoju zemlju, moramo biti ujedinjeni. 

Sa kime se ondje najviše družite i zašto?

Iskreno, u Bruxellesu nemam puno vremena za druženje jer službene obaveze završavaju jako kasno, pa se najčešće s kolegama družim po aerodromima dok čekamo letove. Najviše sam s mojim asistentima upravo zato jer što se radi od jutra do mraka. Ipak, u mom uredu je uvijek pozitivna atmosfera jer smo „dobra klapa“. 

Što radite u Bruxellesu u slobodno vrijeme?

Kao što rekoh, nema baš slobodnog vremena. Svaki tjedan putujem u ponedjeljak, a vraćam se četvrtkom kasno.  Prošle godine sam po prvi puta bila na nekim turističkim mjestima u Bruxellesu, a radim tamo već godinama. Uvijek žurim kući. Često imam obaveze i u Zagrebu, a nakon toga jurim u Osijek kako bih bila sa svojom obitelji. 

Sa 27 godine ste se učlanili u SDP. Zašto?

Politikom  sam se počela baviti nakon završetka studija. Bila sam krajnje nezadovoljna razinom demokracije, tolerancije i pravde u zemlji pa sam odlučila ne biti pasivni promatrač koji se stalno ljuti i prigovara u svoja četiri zida. Odlučila sam se aktivno uključiti i dati sve od sebe da mijenjamo stvari na bolje.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 69
VIDEO Mladić (22) bježao od policije pa razbio rampu na graničnom prijelazu i poginuo
DRAMATIČNA SNIMKA

VIDEO Mladić (22) bježao od policije pa razbio rampu na graničnom prijelazu i poginuo

Mušakarac je smrtno stradao prilikom zabijanja u policijsku blokadu na cesti. Iz policije su potvrdili da se radi o mladiću iz Bugojna
Kekin o porijeklu imovine:  'Sve smo stekli sami. Doktorica sam znanosti, a muž je rock zvijezda'
NA PRESICI

Kekin o porijeklu imovine: 'Sve smo stekli sami. Doktorica sam znanosti, a muž je rock zvijezda'

Iz Možemo! su najavili presicu svoje predsjedničke kandidatkinje Ivane Kekin u sjedištu stranke u Zagrebu