'Sad je pravo vrijeme za smanjenje državne potrošnje'

Sadašnja ekonomska kriza nema veze s niti jednom ranije, niti s onom u 2008. godini niti s onom 30-tih godina. Sada tek vidimo koliko je ranija 2019. godina bila dobra. Bilježen je ekonomski rast, pad nezaposlenosti, rast zaposlenosti, rast izvoza roba i usluga, rast investicija te dobar rezultat u povlačenju sredstava iz EU fondova. Ekonomija je sada stala i dvije su ključne varijable koje sada treba pratiti, ističe ekonomski stručnjak i predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize Petar Vušković. 

Prva varijabla je ona neekonomska, odnosno pandemija, čije kretanje će utjecati na buduću ekonomsku aktivnost, a druga varijabla je vođenje poduzeća.

- Oni poduzetnici koji su usmjereni na kratkoročnu maksimizaciju dobiti, više će biti opredijeljeni za otpuštanje zaposlenika. Ono se i
događa, ponajviše u uslugama gdje se kupac i prodavatelj direktno susreću, primjerice u ugostiteljskim objektima. Prema njima su najviše usmjerene ekonomske mjere Vlade, a cilj je takve poduzetnike potaknuti na optimizam - kaže ovaj ekonomski stručnjak naglašavajući kako će se neizbježno u travnju i svibnju i dalje otpuštati zaposlenici.

Prosječno 1000 otpuštanja dnevno

- Sada imamo prosječno 1000 otpuštanja zaposlenika po danu od početka krize u ožujku. Prošli smo brojku od 150.000 nezaposlenih. Godišnja stopa nezaposlenosti, ukoliko se nastavi ovim tempom, će prijeći 10 posto, i vratit će se na razinu iz 2017. kada je iznosila 12 posto - upozorava.

Svaki gubitak dohotka uslijed otpuštanja radnika, dodaje Vušković, stvara pritisak na mirovinski sustav koji će se naći ponovno u fokusu kao ozbiljan problem, a dovest će i do pada osobne potrošnje, koja je važan makroekonomski agregat kod BDP-a.

- Bez rasta osobne potrošnje možemo sanjati ekonomski oporavak. U zadnjih 10 godina udio osobne potrošnje u BDP-u je između 57-60 posto. Trenutna krvna slika gospodarstva stvara legitimitet za smanjivanje državne potrošnje. Manja osobna potrošnja znači manje prihoda za državnu blagajnu. Fiskalna politika će morati pronaći odgovore za izazove uslijed manjih priljeva proračunskih sredstava - poručuje procjenjujući kako nas očekuje proračunski deficit do osam posto BDP-a, i to nakon što smo tri godine imali proračunski suficit.

Vrijeme za smanjivanje državne potrošnje

Smatra da su ekonomske mjere za gospodarstvo dobre te ističe da smo prema iznosu mjera u odnosu na opseg BDP-a među vodećima u Europi, ali jednako tako naglašava da će se nastali dug morati platiti.

- Sada je vrijeme za smanjivanje državne potrošnje koja empirijski dokazano koči rast, pogotovo ako je njen udio veći od 35 posto BDP-a. Baltičke zemlje su dobar primjer kako doći do udjela od maksimalno 40 posto BDP-a. S druge strane, već sada
raste javni dug, pogotovo njegov udio u BDP-u, a bit će dodatno izražen uslijed pada BDP-a - ističe Vušković dodajući kako se očekuje udio javnog duga u BDP-u od oko 90 posto.

- Vrijedi podsjetiti da sada iznosi 287,8 milijardi kuna, tj 74,4 posto. Rast javnog duga smanjuje kreditni rejting. Svako novo zaduživanje biti će nepovoljnije. Kao posljedica rasta javnog duga bonitetne kuće će direktno smanjiti kreditni rejting, tj. bonitet države. Ono može značiti vraćanje u neinvesticijski rang, a to znači da će ulaganje u obveznice biti visoko rizično. Drugim riječima, ukoliko se država planira zadužiti, to će biti po višim kamatnim stopama - kaže.

Monetarna politika HNB-a za sada je obranila tečaj kune operacijama na otvorenom tržištu. U ožujku je intervenirala nekoliko puta plasiravši više od 1,5 milijardi eura.

- Smanjena je stopa obvezne rezerve banaka s 12 posto na devet posto. Ekspanzivna politika ima za cilj smanjiti pritisak tečaja eura na kunu na način da se osigura rast novčane ponude nacionalne valute. Ono bi trebalo dati impuls gospodarstvu jer je likvidnost sveti gral ekonomije. Dokazano je da poduzeća propadaju zbog insolventnosti. Subvencije za radna mjesta mogu samo kratkotrajno očuvati radna mjesta. Stoga bi cilj trebao biti očuvati poslove i stvoriti nove. To je shvatila i Američka središnja banka (FED) koja po prvi put u povijesti preko komercijalnih banaka kreditira domaća poduzeća - ističe Vušković naglašavajući kako nas sigurno čeka pad ekonomske aktivnosti.

Pad BDP-a između pet i 10 posto

Na godišnjoj razini, poručuje, izvjestan je pad realnog BDP-a između pet i 10 posto, ovisno o tome koliko će dugo kriza potrajati. Prvu službenu potvrdu ulaska u recesiju ćemo dobiti u drugom kvartalu.

- Turizam već sada bilježi pad prihoda i broja noćenja. Poznato je da 20 posto prihoda ostvarujemo u predsezoni, u periodu od travnja do lipnja. Još uvijek postoje izražena optimistična očekivanja da se turizam neće strmoglaviti. Za to će biti ključan treći kvartal kada ostvarujemo 70 posto posto prihoda. Vjeruje se da će domaća potražnja i odgođena potrošnja osigurati da on ipak ne bude drastičan - kaže. 

Neizvjesnost je najgora za ekonomiju i što ona bude duža, naglašava ovaj ekonomski stručnjak, pad zaposlenosti, osobne potrošnje i na kraju realnog BDP-a, bit će izraženiji. 

- Trebamo požuriti s ukidanjem mjera jer je sasvim izvjesno da će ekonomske posljedice za društvo biti ozbiljnije od onih zdravstvenih pogođenih pandemijom.

Osvrnuo se i na prijedlog pojedinih ekonomista o dijeljenju novca građanima, tzv helikopterskog novca, Vušković poručuje kako to ne bi ostvarilo nikakav rezultat.

- Dijeljenje novca može biti opravdano samo kod stabilizacije cijena na tržištu uslijed određenih neravnoteža na tržištu, kada imamo višak ponude nad potražnjom. Dijeljenje novca u neizvjesnim vremenima neće generirati rast osobne potrošnje ni potaknuti ekonomski rast - istaknuo je.