Rebalans proračuna: Rashodi ostaju isti, prihodi će pasti

Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade u četvrtak, na kojoj se donosi rebalans proračuna zbog korona krize, osvrnuo se na prognozu Europske komisije vezano za pad BDP-a u Hrvatskoj naglasivši kako je optimističnija od njihove.

-  Naša predviđanja su pad BDP-a od 9,4 posto, a Europska komisija procjenjuje 9,1 posto, optimitističnija je od naše. Kao i prva procjena rasta BDP-a u idućoj godini. Mi smo kazali da očekujemo rast od 6,1 posto, a oni predviđaju 7,5 posto. To me posebno veseli jer su i oni konstatirali da je Hrvatska ovu krizu dočekala na puno kvalitetniji i otporniji način nego prije 12 godina - istaknuo je.

Izrazio je žaljenje zbog rebalansa proračuna, ali naglasio kako se taj potez mora napraviti.

- Ovo je neobična okolnost koju nitko od nas nije želio i moramo ići u rebalans kako bismo osigurali sve aktivnosti u narednom razdoblju. Odlučili smo ostati na razini plana rashoda od 147,3 milijardi kuna, a kada je riječ o prihodima, oni će pasti i očekujemo ih na razini od 122 milijarde kuna. Naša zadaća je da kompenziramo taj manjak u proračunu od 23-25 milijardi kuna u predstojećem razdoblju. Nadamo se da je ovo kratkotrajni šok i moramo izdržati nekoliko mjeseci. Meni osobno je jako žao jer sve ono što smo se trudili ovih godina je dovedeno u drugu sliku - poručio je.

Prihodi

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako je ovo prvi rebalans proračuna ove Vlade u prvoj polovici godine. 

Naglasio je kako se prihodi smanjuju s 145,1 milijardi na 121,9 milijardi kuna, što je minus od 23,2 milijuna kuna. 

U izradi nove prihodne strane, dodao je, vodili su se s tri ključna elementa - poduzetim mjerama za spas gospodarstva, padom gopodarske aktivnosti te zadnjim raspoloživim podacima. 

- Do kraja trećeg mjeseca prihodna strana državnog proračuna nije pokazala nije pokazala nikakav ili vrlo mali utjecaj koronavirusa, tek sredinom travnja po prvi puta nam je indeks prihoda, a tu govorim prije svega o poreznim prihodima i doprinosima, pao ispod 100. Nismo zapamtili da je više od dva tjedna mjeseca travnja prihod od poreza na dodanu vrijednost, ne samo bilježio smanjenje u odnos na prošlu godinu nego je i u apsolutnom iznosu imao negativni predznak. To znači da smo u više od dva tjedna imali veće povrate od PDV-a nego što smo PDV-a naplatili. To se nikada prije nije dogodilo - rekao je ministar Marić te dodao da se situacija na kraju mjeseca popravila.

Porezni prihod u travnju bio je u minusu od 43,2 posto, istaknuo je, a doprinsu oko 20 posto.

Prema predloženom rebalansu, prihodi od poreza su planirani u iznosu od 66 milijardi kuna, što je 18,1 milijardu kuna manje nego li je bilo planirano originalnim proračunom.

Pritom najveće negativne promjene bilježi prihod od PDV-a, koji se planiraju u iznosu od 43,7 milijardi kuna, ili 12,1 milijardu kuna manje u odnosu na prvotni plan. 

Prihod od poreza na dobit prema novom planu iznosit će 6,5 milijardi kuna, što je 2,8 milijardi kuna manje od originalnog proračuna, od posebnih poreza i trošarina se planira 13,9 milijardi kuna, ili 2,7 milijardi kuna manje, itd. 

Rebalansom je predviđeno i smanjenje prihoda od doprinosa za 3,8 milijardi kuna, na 21,2 milijarde kuna.

Rashodi

Rashodna strana, dodao je, unatoč velikim pritiscima i potrebama za veće rashode zbog sedam milijardi kuna potpora za  poduzetnike i zaposlenike te za nabavu zaštitne opreme, ali i zbog ušteda na svim razinama ostaje nepromijenjena i iznosi 147,3 milijardi kuna.

- I EU nam je tu pomogla sa fleksibilnijim pristupom - rekao je.

Prijedlogom rebalansa ukupni rashodi za zaposlene smanjeni su za 392 milijuna kuna, na 22,3 milijarde kuna, dok se materijalni rashodi smanjuju za 588 milijuna kuna, na 14,3 milijarde kuna. 

Rashodi za subvencije rebalansom su planirani u iznosu 13,4 milijarde kuna, što je povećanje za 5 milijardi, a razlog tomu je povećanje subvencija na pozicijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u iznosu od 4,5 milijardi kuna za potpore za očuvanje radnih mjesta, dok se u resoru poljoprivrede povećavaju za 507,8 milijuna kuna, ponajprije za mjere ruralnog razvoja i izravna plaćanja poljoprivrednim proizvođačima.

Ukupne naknade građanima i kućanstvima povećavaju se za 327,9 milijuna kuna, na 51,2 milijarde kuna, a i unutar te kategorije osigurana su dodatna sredstva od 385 milijuna kuna za mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta, kao i 24 milijuna kuna za subvencioniranje stambenih kredita.

Ukupne pomoći smanjuju se za 2,2 milijarde kuna, na 27,1 milijardu kuna, a ostali rashodi za 1,2 milijarde kuna, na nešto više od 6 milijardi kuna.   

Financijski rashodi, koji su najvećim dijelom određeni kretanjem rashoda za kamate, odnosno troškovima servisiranja javnog duga, ostaju na približno istoj razini od 7,2 milijarde kuna. 

Deficit

Kad se sve zbroji, dodao je, imat ćemo deficit od 24,8 milijardi kuna, te povećanje udjela u BDP-u na 86,7 posto.

- Nakon četiri godine u kojima smo kontinuiranol, u prosjeku za tri postotna boda, smanjivali udio javnog duga u BDP-u, ovaj jednokratni šok korona krize utječe na povećanje javnog duga i zato ovaj plan financiranja u rebalansu dobiva još više na važnosti -rekao je dodavši kako plan primitaka od financijske imovine i zaduživanja raste na 63,4 milijarde kuna.

- Jedna je dobra vijest, a to je da smo više od pola već riješili. Od 63,4 milijarde kuna do sada je izvršeno 35,6 milijardi kuna - istaknuo je.

Naglasio je kako je proračun adekvatan okolnostima u kojima smo se našli.

- Ovo je proračun koji osigurava rad države i institucija.  S ovakvim rebalansom imamo uokvirenu priču svih onih naših ušteda koje smo učinili u okviru preraspodjela - poručio je.

Tko gubi, a tko dobiva?

Rebalansom najveći nominalni pad proračunskog iznosa bilježe Ministarstvo prometa, za 811 milijuna te Ministarstvo zaštite okoliša i energetike za 806,5 milijuna.

Znatno su u prijedlogu rebalansa smanjeni i iznosi proračuna za Ministarstvo znanosti i obrazovanja, za 439 milijuna kuna te Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, za gotovo 429 milijuna kuna. Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU proračunski iznos u prijedlog rebalansa smanjen je za 212 milijuna,Ministarstvu obrane za 195,3 milijuna kuna, Ministarstvu demografije, za 109,5 milijuna.

Jedini dobitnici u prijedlogu rebalansa proračuna su Ministarstvo rada i mirovinskog osiguranja, kojem je iznos povećan za 4,75 milijardi kuna, na 53,8 milijardi, potom Ministarstvo zdravstva, s rastom iznosa za 93,7 milijuna odnosno na 12,5 milijardi kuna te Ministarstvo poljoprivrede, s rastom ukupne proračunske stavke za 47,5 milijuna, tj na 7,46 milijardi kuna. 

Smanjenje neporeznih i parafiskalnih nameta

Vlada je usvojila i Akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja kojim će se gospodarstvo, istaknuo je ministar Darko Horvat, rasteretiti u ovoj godini rasteretiti za 532 milijuna kuna. Kumulativno s donesenim mjerama za gosodarstvo zbog korone, rasterećenje je to od ukupno 752,3 milijuna kuna u ovoj godini.   

-  Do sada su donesena četiri Akcijska plana. Tijekom 2019. provedena je analiza neporeznih i parafiskalnih davanja te je utvrđeno ukupno 448 takvih davanja. 273 naknade čine neporezna davanja, a 175 naknada parafiskalnih davanja. U 2018. godini, ukupno opterećenje u raznim davanjima bilo 8,7 milijardi kuna. Od toga, neporezna davanja iznosila su 7,95 milijardi kuna, a parafiskalna davanja 756,6 milijuna kuna - istaknuo je Horvat dodavši kako od 2017. do 2020. rasterećenje iznosi 362,8 milijuna kuna, čime sveukupno rasterećenje gospodarstva koje je Vlada do sada poduzela iznosi 1,1 milijardi kuna.