Pustili u promet most Svilaj preko Save: Plenković, Tegeltija i Von der Leyen prerezali vrpcu

Prigodnom svečanosti na bosansko-hercegovačkom graničnom prijelazu Svilaj u četvrtak je u promet pušten most preko rijeke Save, koji je sastavni je dio međunarodnog paneuropskog cestovnog koridora 5C - Budimpešta-Beli Manastir-Osijek-Sarajevo-Ploče.  

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija zajedno su prerezali vrpcu i  time označili puštanje mosta u promet. 

Most preko rijeke Save je kontaktna je točka cestovne mreže Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dužina mosta iznosi 660 metara, a ukupna širina 29 metara. Za svaki smjer izgrađene su po tri vozne trake. 

Zajednička izgradnja mosta realizirana je  temeljem sporazuma između Vlade RH i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja i priključnih graničnih dionica autoceste na koridoru 5C.

NAJMODERNIJI GRANIČNI PRIJELAZ Pogledajte kako izgleda most Svilaj i novi prijelaz za BiH

Sukladno sporazumu, svaka država financira 50 posto ugovorene vrijednosti radova. Financiranje hrvatskog dijela mosta osigurano je putem CEF fonda (57,97 posto) i kredita EIB-a. Vrijednost ugovorenih radova za izgradnju mosta iznosi 22,31 milijun eura bez PDV-a. 

Radovi na izgradnji mosta započeli su u rujnu 2016. godine, a planirani rok završetka radova bio je dvije godine. 

Hrvatska je svoj dio građevinskih radova završila još prošle godine, ali je kasnila gradnja prijelaza s bosanskohercegovačke strane, a u međuvremenu pojavio se i problem s kategorizacijom prijelaza u BiH.

Natječaji za gradnju toga mosta nekoliko su se puta raspisivali i poništavali, a nakon trećega postupka i milijunske odštete koju je BiH morala platiti, jer nakon natječaja nije uvela u posao planiranoga izvođača, tvrtku Strabag, u konačnici je posao gradnje dodijeljen konzorciju koji su činile tvrtke Viadukt i Hering. U međuvremenu je Viadukt otišao u stečaj, pa je cjelokupan posao preuzela tvrtka Hering.

Most Svilaj jedan je od ključnih projekata Hrvatskih autocesta na dovršetku međunarodnog koridora 5c, koji će spojiti Budimpeštu, Osijek i Sarajevo s Pločama. Potpuni završetak hrvatskog dijela koridora očekuje se 2024. godine.

Von der Leyen: BiH ne može prema EU bez reforme izbornog zakona

Reforma izbornog zakona nužna je za napredak Bosne i Hercegovine na putu prema Europskoj uniji, rekli su u četvrtak predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen i premijer Andrej Plenković na ceremoniji otvaranja mosta kod Svilaja.  

Von der Leyen, Plenković i bosanskohercegovački premijer Zoran Tegeltija u četvrtak su zajedno prerezali vrpcu i u promet pustili most koji spaja Hrvatsku i BiH kod graničnog prijelaza Svilaj. 

„Jasno je da regija mora izgraditi najvažniji most od svih – most pomirbe. Dugujemo to žrtvama prošlih sukoba koji su rastrgali ovu prekrasnu regiju”, rekla je šefica EK-a u obraćanju nakon ceremonije, zadnjeg dana svoje turneje kojom je posjetila šest država zapadnog Balkana.

Govoreći o napretku BiH prema članstvu u Uniji, von der Leyen je kazala kako je za to potreban „hitan napredak u izbornim i ustavnim reformama”. 

„Da se poštuje ono što je dogovoreno, a to je da se garantira jednakost svih građana BiH. To je ključno za državu da bi napredovala prema Europi”, rekla je Njemica na granici dviju država. 

„Budite sigurni, spremni smo svaki korak biti uz vas, kao prijatelji i partneri. Ali morate nam pomoći da vam pomognemo”, dodala je. 

Hrvati moraju biti ravnopravni

Hrvati u BiH trenutno nemaju svog političkog predstavnika u Predsjedništvu te države jer su Bošnjaci Željka Komšića odabrali svojim glasovima. 

Plenković je kod Svilaja ponovio kako se Hrvatska zalaže za promjenu izbornog zakona kako ne bi ponovno došlo do toga da Hrvati, kao najmalobrojniji narod u BiH, nemaju svog legitimnog predstavnika.

Međusobno povjerenje može se graditi samo ako su tri konstitutivna naroda „uistinu ravnopravna” i da se poštuje ono što je dogovoreno Daytonsko-pariškim sporazumom, rekao je. 

„Želimo ispraviti lošu anomaliju. Nije dobro da se jedan konstitutivan narod ne osjeća dobro i nezastupljeno, to nema smisla. Zamislite da je takva situacija s Bošnjacima ili Srbima, bi li oni bili zadovoljni?”, kazao je Plenković. 

Idući izbori u BiH su u listopadu iduće godine, a hrvatski premijer kazao je kako je „dobra praksa” u svijetu da se promjene izbornog zakona trebaju učiniti najkasnije godinu dana prije održavanja izbora, zbog čega su pregovori sada u intenzivnoj fazi. 

„Ne možemo reći da je pravo svakog pojedinca zagarantirano, a da onda ono što se dogovorilo ne bude ispoštovano. To nije dobro za budućnost BiH i to govorim kao njezin prijatelj”. 

'Građani BiH više žele Uniju nego ona njih'

Za dolazak predsjednice EK-a na ceremoniju otvaranja mosta rekao je da „naglašava simboliku spajanja”. 

Von der Leyen je kazala kako njezin posjet regiji pokazuje koliko je EU „ozbiljna” o europskoj perspektivi država zapadnog Balkana pa poručila da ih Bruxelles „želi uz sebe”. 

Čelnici Sjeverne Makedonije, Kosova, Albanije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore idući će se tjedan s europskim vlastima u Sloveniji susresti na novom samitu EU-Zapadni Balkan, petom po redu. 

Šefica EK-a rekla je da je tijekom posjeta tim državama „bila impresionirana” njihovim napretkom i motiviranošću za članstvom.  

„Zapadnom Balkanu mjesto je u Europskoj uniji. To je u našem zajedničkom interesu, ali vjerujem da je to i naša sudbina”. 

Von der Leyen je dodala kako je EU investicijskim planom za Zapadni Balkan predvidio 9 milijardi eura investicija. 

„Sad nam trebate vi, da radite projekte u koje možemo investirati”, zaključila je. 

Tegeltija je u svom govoru rekao da postoji „mnogo pitanja” u kojima EK „ponekad nedovoljno razumije” BiH te da mu se čini da građani te zemlje „mnogo više žele Europsku uniju nego ona njih”. 

Ipak, zahvalio je EU na velikoj financijskoj europskoj pomoći, kao i u borbi protiv pandemije covida-19.