Južnoafrički transplantacijski tim predvođen Christiaanom Barnardom 3. prosinca 1967. izveo je prvu transplantaciju srca u svijetu u bolnici Groote Schuur u Cape Townu
NA DANAŠNJI DAN
Prvo presađeno srce pripadalo je ženi poginuloj u prometnoj
Južnoafrički transplantacijski tim predvođen Christiaanom Barnardom 3. prosinca 1967. izveo je prvu transplantaciju srca u svijetu u bolnici Groote Schuur u Cape Townu. Pacijent Louis Washkansky preživio je operaciju 18 dana. Srce je dobio od Denise Darvall, djevojke koja je umrla u prometnoj nesreći u dobi od 25 godina. Odrastao je u lošim uvjetima u evangelističkoj župnoj kući, a bio je jedan od četvorice sinova obitelji burskih propovjednika u južnoafričkoj provinciji Cape.
Poput svog brata Mariusa, koji je kasnije radio u njegovom transplantacijskom timu, Barnard je pohađao srednju školu u rodnom gradu i studirao medicinu na Sveučilištu Cape Town i Sveučilištu Minnesota. Kiruršku obuku stekao je u SAD-u, a tijekom karijere izveo je oko tisuću operacija srca različitim tehnikama, a zatim i uspješnu transplantaciju srca, koristeći modificiranu metodu američkih kolega. U njegovu je transplantacijskom timu bilo preko 30 ljudi. Operacija je trajala devet sati. Iako je preživio samu operaciju, Washkanskyjev imunološki sustav bio je dosta oslabljen i naposljetku je preminuo od posljedica upale pluća. Drugi pacijent, Philip Blaiberg, operiran je 2. siječnja 1968. i živio je 18 mjeseci s presađenim srcem. Danas oko 70 posto pacijenata poživi još pet ili više godina nakon presađivanja srca.
Preminuo rimski car Dioklecijan
Rimski car Dioklecijan umro je 3. prosinca 311. u svojoj palači u središtu Splita. Tad se povukao s vlasti i prepustio je mlađim nasljednicima. U mirovini je sadio povrće u vrtu palače, a u tome je istinski uživao. Čak su ga zvali da se vrati na vlast, no odbio je. Jedan je od najpoznatijih, ali i najzloglasnijih rimskih vladara.
Najžešći kršćanski progoni bili su upravo u vrijeme vladavine Dioklecijana i Galerija početkom 4. stoljeća. Između 303. i 311. godine ta su dva vladara pokušavala posve iskorijeniti kršćanski utjecaj u Carstvu, pa su na tisuće ljudi ubili ili otjerali u progonstvo, sve dok 313. car Konstantin Milanskim ediktom nije kršćansku vjeru izjednačio sa svim drugim vjerama i postao prvi kršćanski car.
Izumljene neonske lampe
Znanstvenici su prije 20. stoljeća nekoliko puta pristupili izumu neonske lampe, no sva su otkrića trebali spojiti u jedan izum. Izumitelj neonske lampe bio je Francuz Georges Claude, inženjer s talentom poduzetnika. Očekivao je opskrbu bolnicama tekućim kisikom i na tome dobro zaraditi. No, inertni plinovi ometali su dobivanje visokokvalitetnog kisika.
Uklanjajući nečistoće iz kisika, praktični Claude pokušao im je pronaći primjenu. Jednog je dana čuo za "svjetleće cijevi", pa je u njih pustio plin,a potom i električni naboj. Cijevi su počele svijetliti, crvene od neona i plave od argona. Inženjer je odmah shvatio da će mu to otkriće donijeti komercijalni uspjeh. Tako je 3. prosinca 1910. predstavio svoju neonsku rasvjetu na izložbi postignuća u Parizu, a ubrzo ju je i patentirao.
Ostale vremeplove pročitajte ovdje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
