TRAŽE OBJAŠNJENJE: Prozvani stručnjaci Drago Jakovčević i Ivan Lovrinović žele argumente od banaka da nisu ostvarile ekstraprofit kako one tvrde
Prozvani stručnjaci: Hoćemo dokaz od banaka, a ne hajku
Nakon prošlotjednog sastanka Udruge Franak s guvernerom HNB-a obje strane bile su zadovoljne. Dužnici su dokumente koje im je Boris Vujčić uručio odmah proslijedili stručnjacima s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Ivanu Lovrinoviću i Dragi Jakovčeviću. Cijeli vikend radili su analizu, a ovih dana će izaći s konkretnom analizom kreditiranja građana u švicarskim francima.
Već godinama upozoravaju da banke ostvaruju ekstraprofite na račun klijenata te kako se nisu zaduživale u francima za kredite koje su izdavali klijentima. U međuvremenu napali su ih iz Hrvatske udruge banaka - da šire laži. Neki smatraju da iz bankarskih krugova pomalo progovara i strah, a profesori su jasni: Ako nije tako neka banke podastru dokaze.
- Ovo je njihov poraz. Služe se staljinističkim zastrašivanjem, umjesto da nastave argumentiranu raspravu. Vrijeđanje je otkrilo njihovo pravo lice.
Profesori traže dokaze
Pokažite kojeg dana su milijarde u švicarskim francima ušle u hrvatski bankovni sustav, po kojem tečaju je franak promijenjen u kunsku likvidnost i kada su se počeli odobravati krediti u kunama s valutnom klauzulom u CHF - pozvao je Jakovčević. Ivan Lovrinović, kao analitičar sudjelovao je i u prvostupanjskom procesu protiv banaka na Trgovačkom sudu u Zagrebu gdje je analizirao gospodarska zbivanja te toksične kredite vezane za švicarski franak.
- Mi smo znanstvenici, ne svađamo se, čekamo dokaze - kaže. U studiji iz 2012. ukazali su kako riješiti problematične kredite i stali na žulj Bohačeku.
Odgovoran i HNB
- Pošto to nije bila praksa, vezivanje iznosa kredita uz tu valutu bilo je špekulativno ponašanje banaka. Za 1/3 kredita banke jesu koristile inozemne izvore, odnosno kredite svojih banaka majki iz inozemstva, no ti krediti bili su u eurima. Dakle, odobravale su kredite u ‘fiktivnim francima’- objašnjavaju. Vrlo odgovornim za sve profesori smatraju i HNB, kao glavnog regulatora u ovom slučaju, a Vujčić sve češće govori: Jedini sam upozoravao na rizik kredita.
- Nije bilo dovoljno da guverner održi govor ili dva, trebali su se tiskati leci s upozorenjima. Neka guverner pokaže transakcije u kojima su banke prodale pet-šest milijardi franaka i dobili 30 milijardi kuna iz koje su davali kunske kredite vezane za franke - kaže Lovrinović.
Ne vjeruje u tvrdnju da su cijelo vrijeme plasmani u švicarcima bili pokriveni obvezom banaka u francima. A upravo dokazi o tome možda bi najbolje riješili cijeli slučaj. Lovrinović smatra da dužnici mogu čekati odluku Vrhovnog suda ili se nagoditi. Ako banke ne dokažu ovo što tvrde, krediti bi se konvertirali u kunske po početnom tečaju. Ipak, iz Vlade i HNB-a danima cure različiti modeli, od najma vlastitih stanova za najugroženije do balon kredita. Ono što svima mora biti jasno jest da svi akteri su jednako važni, moraju sjesti i naći rješenje.