Zanimanje: Kontroler – dobri duh gospodarstva

Konzultantsko poduzeće Kontroling Kognosko d.o.o. već je više od 10 godina fokusirano na kontroling kroz savjetovanje i edukacije. Razgovaramo sa Jasminom Očko, konzultanticom za implementaciju kontrolinga- poduzeća Kontroling Kognosko.

Koji su glavni zadaci kontrolinga današnjice i što sve kontroler treba pružiti menadžmentu?

Danas su nam na raspolaganju ogromne količine informacija koje je uz pomoć kontrolinga potrebno procesirati analizirati i pretvoriti u znanje i mudrost.  Glavno pitanje kontrolinga nije koliko resursa imamo na raspolaganju, nego što ćemo s njima postići. Kontroler je danas savjetnik menadžmenta i zapravo predstavlja djelatnost od općeg društvenog interesa. Mnoga poduzeća kod nas u zadnjih 25 godina nisu trebala propasti, već se to dogodilo između ostalog i zbog nedostatka kontrolinga.

Kako postati dobar kontroler?

Opravdano se smatra da je kontroler zanimanje kako sadašnjosti, tako još više budućnosti. Kontroling se sve više približava IT-ju, ali je također neizbježno dobro razumijevanje računovodstvenog sustava.  Mi u Kognosku održavamo stoga već niz godina sveobuhvatne višemjesečne edukacije kao na primjer „Međunarodni i hrvatski standardi financijskog izvještavanja za kontrolere i menadžere“ u trajanju od 70 sati – apsolutno jedinstveni program takve vrste u cijeloj regiji.

I sam kontroling kao znanost razvija se kroz praksu i prenosi globalno. Naša zadaća je da najbolju svjetsku praksu donosimo u Hrvatsku i implementiramo u privatni i javni sektor. Kognosko je partner najbolje svjetske škole kontrolinga Controller Akademie čime je omogućeno hrvatskim kontrolerima u Zagrebu pohađanje istog programa kao kolegama u Njemačkoj. Do sada imamo preko 300 kontrolera sa certifikatom Controller Akademie.

U čemu je bit i glavna svrha kontrolinga?

Učinkovitost je ono čemu težimo. Mjerenje učinkovitosti je u Hrvatskoj termin koji praksa daleko premalo koristi. I to ne samo u području javnog, već i privatnog sektora. Hrvatsko društvo u cjelini premalo brine o iskorištenju resursa i odnosu troška i učinka, što je jedan od uzroka naše nekonkurentnosti. 

Možete to konkretizirati na primjerima?

Naravno. Na primjer, u našem javnom sektoru operativni planovi uglavnom postoje smo formalno. Forma je zadovoljena jer postoji ogromna količina dokumentacije u kojoj je sve potanko razrađeno. No praktično to ne znači ništa jer je u konačnici potpuno svejedno da li se ostvaruje 100 ili 1.000 učinaka. Nitko na svojoj koži ne osjeti razliku, nitko ne može biti nagrađen ili kažnjen, a još manje dobiti otkaz zbog nebrige, nemara ili nerada, a porezni obveznici sve to plaćaju. 

Danas smo svjedoci sve češćeg javnog izražavanja nezadovoljstva od strane onih koji pune proračun. Drago mi je zbog toga jer je to jedini put kojim se stvari mogu mijenjati – javni protest onih koji plaćaju. No, ni privatni sektor nije imun na neracionalno trošenje. 

Spomenuli ste viziju, strategiju i strateške ciljeve. Koliko je to ključno u današnjem svijetu u kojem je stalna samo promjena?

Sa aspekta kontrolinga, danas je važnije nego ranije. Kontroling pomaže usklađivanje ciljeva sa procesima, što je ponekad u praksi u potpunom disbalansu. Na primjer, strateški cilj kompanije je u iduće tri godine zamijeniti 90% postojećih dobavljača odnosno pronaći nove koji nude kvalitetnije i/ili cjenovno prihvatljivije proizvode. Međutim, analiza procesa pokazuje da prosječni djelatnik radi sa 80% svojih kapaciteta, a od toga 55% njegovih aktivnosti vezano je uz komunikaciju sa 50 postojećih dobavljača, 10% vremena odlazi na otkazivanje narudžbi i reklamacije, 13% vremena troši se na ostale administrativne poslove, a samo je 2% vremena utrošeno na aktivnosti koje su usmjerene na traženje novih dobavljača.  

Iz navedenog možemo zaključiti da su vrlo male šanse da strateški cilj bude ispunjen. Kontroling takve devijacije može prepoznati vrlo rano i poticati nositelje ciljeva na drugačije djelovanje.

Iz svega navedenog, čini se da je danas produktivnost i efikasnost glavna tema kontrolinga. Izaziva li to otpor od strane zaposlenika?

Ponekad da, ali samo na početku.  Mjerenje produktivnosti  znači da oni koji rade iznad prosječno odbijaju šansu da budu iznadprosječno nagrađeni, nestaje mogućnost da netko radi umjesto drugoga uz istu plaću i sve slične stvari koje ubijaju motivaciju i entuzijazam. Na kraju implementacije sustava nagrađivanja otpor pružaju samo oni koji rade malo ili nedovoljno dobro. 

Vi vjerujete u svjetlu budućnost hrvatskog kontrolinga?

Vrlo je izvjesno da će se zbog stalnog rasta globalne konkurentnosti u budućnosti morati raditi još bolje, stoga su efikasnost i inovativnost glavne odlike budućih uspješnih kompanija, ali sve više i javnog sektora. To znači da je sve na nama. Siromaštvo nije neizbježan rezultat loše karme ili povijesti jedne zemlje. Rezultat je najvećim dijelom nas samih odnosno načina na koji organiziramo svoje gospodarstvo i kako funkcioniramo kao narod u cjelini. Činjenica je da je Hrvatska puna potencijala, potrebno je samo to osvijestiti, učiti od onih koji svoje potencijale iskorištavaju dobro i početi se brže mijenjati. Kontroling je idealan alat za to, a Kontroling Kognosko d.o.o. jak je partner na razvojnom putu prema uspješnom kontrolingu poduzeća ili organizacije.