Nije tajna da se Jadran, ali i ostale vodene površine u svijetu, bore s porastom zagađenja i onečišćenja. Ipak, pozitivno je da ima sve više onih koji se uključuju u borbu za oporavak jer, dokle god je takvih, ima i nade
Hoće li naše kristalno čisto more uskoro izgubiti dosadašnji sjaj?
Meri Cetinić je u pjesmi "More" riječ "more" ponovila 74 puta, a klapa Intrade "samo more nosi u duši" i "di god pođe pjeva o njemu". Čak mu se i veliki Oliver Dragojević obratio pitajući ga "Ča je to u tebi da te čovik više od života voli?". Nije nimalo čudno da su Jadransko more do sada opjevali mnogi pjesnici i izvođači jer ono je bilo i ostat će izvor beskrajnog nadahnuća svim Hrvatima.
S tim se slažu i ljudi diljem svijeta koji dolaze na hrvatsku obalu ne bi li uživali u blagodatima njezinog vodenog zagrljaja. Kao umjereno toplo more, čija temperatura površine ljeti može dosegnuti i 25°C, Jadran je za svakoga kupača san snova. Često možemo čuti i da ga opisuju pridjevima kristalno i čisto, a razlog tome su malen broj rijeka koje bi je zamutile te krška obala s malo tla. Čak tri četvrtine Jadrana duboko je do 200 metara te čuva mnogobrojne vrste zaštićenih životinja, poput morskih kornjača, sredozemne medvjedice, plemenite periske, prstaca, dupina, morskih konjića i tako dalje.
Zašto je Jadransko more postalo toliko slano?
Ali jeste li znali da Jadransko more nikad nije bilo slanije i da to nikako nije dobro? Naime, Institut "Ruđer Bošković" objavio je u srpnju prošle godine dosad nezabilježene vrijednosti saliniteta Jadrana. Objavljeni rezultati mjerenja obuhvaćaju vrijednosti iz ljeta i jeseni 2017. godine. Riječ je o područjima južnog Jadrana i Palagruškog praga, gdje su zabilježene vrijednosti saliniteta veće od 39 promila.
Stručnjaci smatraju da je povećanje slanosti mora posljedica klimatskih promjena koje se događaju i u ostatku Sredozemlja. Osim veće slanosti, klimatske promjene o kojima govore donijet će i izrazito topla te sušna ljeta, manje protoke rijeka te jače zagrijavanje površinskog sloja mora. Navedene promjene temperature i slanosti najprije će negativno utjecati na organizme u moru - od bakterija i spužvi do životinja i algi. Morski biolozi zapravo su već zabilježili određene promjene vezane za to.
Više od 200.000 tona plastike
Nažalost, treba napomenuti i da je naše predivno Jadransko more jedno od najugroženijih područja. U njega, prema procjenama, svake godine dospije više od 200.000 tona plastike.
Svaki put kad krene malo jače jugo, uvale na Mljetu, Korčuli, Pelješcu, Šipanu, Lopudu, Visu, Dugom otoku i na drugim otocima zatrpaju staklene i plastične boce, automobilske gume, vrećice i ostali otpad koji morskim strujama dopluta iz smjera Albanije i Crne Gore. Ronioci i ekolozi upozoravaju da se morsko dno ne vidi od prljavštine, a najviše je plastike, kojoj treba i nekoliko stotina godina da bi se razgradila. U našim morskim dubinama plastične boce mogu se brojiti u milijunima komada, a smeće u tisućama tona.
Znamo da su sva mora povezana, pa je tako također otkriveno da je čak 700 morskih vrsta ugroženo prekomjernom količinom plastike u moru. Utvrđene su i procjene koje govore o tome da je 9 od 10 ptica koje žive uz more, 1 od 3 morske kornjače te više od polovica kitova i dupina unijelo plastiku u svoj probavni sustav.
Korak bliže prirodi
U želji da popravi ovu lošu statistiku i promijeni surovu realnost s kojom se Jadransko more svakodnevno suočava, Studenac je 2020. godine pokrenuo projekt pod nazivom "Korak bliže prirodi". Riječ je o projektu društveno odgovornog poslovanja koji je nastao s ciljem da tvrtka, sa svojim zaposlenicima, pridonese očuvanju prirode. Ovdje treba posebno istaknuti angažman motiviranih zaposlenika Studenca, koji su uz aktivnu podršku lokalnih ronilačkih klubova već nekoliko puta čistili podmorje i priobalje. Lokacije poput Splita, Biograda na Moru i Ploča bile su samo početak jer Studenac planira provoditi projekt i u nadolazećim godinama.
More i priobalje prirodno se vežu za taj vodeći trgovački lanac na Jadranu, koji je odlučio zadržati autentičnost i usmjeriti prvu fazu društveno odgovornog poslovanja upravo na njihovu zaštitu. Također, očuvanje mora i morskog života jedan je od ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i nit vodilja u osmišljavanju samog projekta i smjera strateškog djelovanja Studenca, koji u ovaj projekt namjerava dugoročno i predano ulagati.
Osim u čišćenje, Studenac ulaže u edukaciju najmlađih, i to unikatno osmišljenom ekoekipom, odnosno likovima orade Ornele, raka Robija, hobotnice Helge i kornjače Kreše. Ta zajednica lokalnih životinja svojim bogatim iskustvom, pričama i savjetima na radionicama educira male i velike ljubitelje prirode o važnosti pravilnog razvrstavanja otpada. Usto, bojanka s ekojunacima dostupna je svima za preuzimanje na internetskoj stranici Studenca, u dijelu "Korak bliže prirodi".
Tvrtka koja je tu za svoju zajednicu
Kao jedan od vodećih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj, ujedno lanac s najvećom mrežom prodavaonica, Studenac je svjestan svojeg utjecaja na društvo, kao i na to da njegov poslovni uspjeh dolazi iz zajednice u kojoj posluje. Iz tog razloga odlučio je u svoje poslovanje uvrstiti i posebne projekte koji daju pozitivne društvene učinke.
Osim projekta "Korak bliže prirodi", tvrtka je pokrenula projekt "Korak bliže zajednici", koji je nastao po uzoru na UN-ov cilj podržavanja humanitarnih, zdravstvenih i drugih programa koji su usredotočeni na iskorjenjivanje gladi i promociju zdravog života. U prosincu 2021. godine Studenac je donirao 100.000 kuna, ravnomjerno raspodijelivši iznos na deset neprofitnih organizacija iz cijele Hrvatske, a projekt se nastavio i u ovoj godini. U ožujku je tako zaključen drugi ciklus donacija pri čemu je donirano i ravnomjerno raspodijeljeno još 100.000 kuna udrugama odabranima prema jasno definiranim kriterijima. Studenac poziva sve neprofitne organizacije da se početkom svakog tromjesečja prijave za donacije na njihovoj mrežnoj stranici "Korak bliže zajednici", a nove prijave otvaraju već u travnju.
Studenac, tvrtka koja je već drugu godinu zaredom među pokroviteljima Ponosa Hrvatske, odlučio je u svoje društveno odgovorno poslovanje uključiti još jedan UN-ov cilj, o osiguranju uključivog i kvalitetnog obrazovanja te promoviranja mogućnosti cjeloživotnog učenja ljudi svih životnih dobi. Tako je nastao projekt "Korak bliže znanju".
Prepoznavši potrebu za upoznavanjem djece s osnovama financija i povezavši to sa svojom komunikacijskom platformom "I sitno i bitno", kao prvi tematski projekt unutar "Koraka bliže znanju" kreirali su "Male financijske izazove", zabavan projekt financijskog opismenjavanja djece, koji će edukativno pratiti kampanju. Zahvaljujući projektu, i na ovaj način Studenac može pokazati da je trgovina-susjed koja se brine o obrazovanju najmlađih.