Crne liste: Banke razmjenjuju podatke o većim neplatišama

Niste nekoliko mjeseci platili ratu kredita, upali ste u minus koji ne možete platiti, imate visoko zaduženje na kreditnim karticama. Uslijedili su pozivi upozorenja bankarice. Dug se gomila, kao i kamata, a na leđa vam pada još jedan golemi teret: obilježeni ste, bar u sustavu banaka. Bacaju vas na crnu listu. Narod je tako prozvao Sustav razmjene informacija (SRI) između banaka. Kriteriji za ulazak u klub neplatiša jednaki su za sve banke: starost duga, raskid kredita ili ukidanje kartice, utuženje zbog neplaćanja kredita, pokušaji prevare, objašnjavaju iz Hypo banke. 

Sustav razmjene funkcionira vrlo jednostavno. - Informatički sustavi banaka identificiraju neuredne dužnike. Mjesečno šalju podatke u sustav te u istom ritmu dobiju popis dužnika od SRI-ja - objašnjavaju u HUB-u. Mnogi klijenti bunili su se jer ih banke nisu tražile pristanak nego su olako prenijele njihove osobne tajne podatke, ali banke su odmah doskočile: - Radi se o prijenosu financijskih podataka, a ne osobnih, pa nije potreban poseban pristanak klijenta - kažu iz HUB-a. Mnogi koji su na listi jedini izlaz vide u dizanju novog kredita kako bi zatvorili prijašnje. SRI ne obvezuje banke da vam više ne daju kredite. Ako ste neuredni u tri banke, četvrta vam ga može dati, barem u teoriji. No realno ga je gotovo nemoguće dobiti. - Ako ste na crnoj listi, vjerojatno već imate kredit u većem iznosu od onoga što možete vraćati ili su pokrenuti mehanizmi prisilne naplate po vašem računu, jednostavno rečeno prezaduženi ste. Za banku rizični klijent - kažu stručnjaci. 

S obzirom na to da je većina dospjela na crnu listu jer su ostali bez posla ili ne dobivaju redovito plaću, agonija se produljava, a mnogima treba i nekoliko godina da se iz svega izvuku. Čak i kad sve poplaćate, ostajete u sustavu. - Kad neuredan klijent više ne ulazi u kategoriju neurednih dužnika (bilo da podmiri sva dugovanja, bilo da postane dovoljno ‘uredan’) banka ga ne šalje u razmjenu te mu sustav automatski dodjeljuje datum brisanja statusa ‘neurednog’ koji tada vide sve banke. Informacija ipak ostaje u bazi podataka još tri godine - kažu u Hrvatskoj udruzi banaka.

Razlika između crne liste i registra obaveza po kreditima

U sustavu HROK-a je 20 banaka. Evidentira sve podatke o kreditnom odnosu klijenata: urednosti vraćanja, instrumentima osiguranja, visini obveze itd. HROK je bolji izvor informacija potrebnih za odlučivanje o kreditiranju. SRI ima jedan kriterij: neuredno plaćanje.

Stroži uvjeti u drugim zemljama

U nekim državama zakon nalaže razmjenu podataka o neplatišama. Podaci u sustavu ostaju i pet, sedam ili 10 godina nakon otplate dugova, kažu iz Hrvatske udruge banaka.

Nova pravila za kreditiranje

Od siječnja ove godine HNB je bankama naložio da klijente opširnije i detaljnije informira o svim rizicima kreditiranja te svim možebitnim nejasnoćama. Moraju dobiti obrazac.

Savjeti