Poruka Vladi: 5G 'visi' ako se ne korigiraju cijene frekvencija

Naknade koje moraju izdvojiti prema državi velik su problem koji ih koči u investicijama, a koji bi mogao i ugroziti dolazak 5G mreža u Hrvatskoj, istaknuli su iz HT-a u Podgorici. Predsjednik uprave Davor Tomašković u Podgorici. istaknuo je naknade poput one za pravo puta i stotine milijuna kuna koje izdvajaju za to godišnje. Naglasio je da se to treba ukloniti kako bi i u fiksnoj telefoniji pratili mobilne trendove te su rekli kako svake godine na te naknade (samo u fiksnoj telefoniji) moraju platiti naknade koje su ekvivalentne 60.000 optičkih priključaka.

Iako očekuje da ćemo za dvije godine surfati brzinama od 500 do 700 Mbps, Tomašković ima ozbiljne rezerve oko uvođenja 5G tehnologija u Hrvatskoj. Kako 5G tehnologija zahtijeva puno više frekvencijskog spektra koji je kod nas puno skuplji nego u Europi, Tomašković naglašava da ćemo imati ozbiljan problem ako se to ne korigira. Naime, istaknuo je da je u EU cijena spektra 1 cent, dok je kod nas 4 do 8. Upravo to je problem, jer je jedna od prethodnih vlada utrostručila cijene spektra i tim potezom im povećala troškove za 20 milijuna eura u jednoj godini. S druge strane, to je i situacija koja odbija investicije. 

Komentirao je i glasovne usluge u fiksnoj telefoniji koje su u padu, no kako je to baza za broadband usluge, naglasio je da će se nastaviti ulaganja u ovome području te da se uvodi optika i dižu brzine fiksnih veza. Tako je spomenuo i da će samo HT ostvariti 70 posto Digitalne dividende, prema kojoj bi 2020. u Hrvatskoj svi trebali imati brzine surfanja od barem 30 Mbps. 

Sličan problem poput naknade za pravo puta imaju i u Crnoj Gori, istaknuo je Nikola Ljušev iz Crnogorskog Telekoma, kojeg je kupio HT. Dodaje da naknada nije ista u zemlji, već ju određuje svaka jedinica lokalne samouprave. 

Kako su istaknuli iz HT-a, nemaju ništa protiv naknade koja je razumna i da je svi plaćaju, jer, prema njima nema razlike u tome je li u nečijem zemljištu položena cijev za optiku, struju ili komunalije. Prema njima je rješenje da se sva linijska infrastruktura dovede u istu razinu, što bi ukinulo diskriminaciju, a naknadu dovelo u razumne okvire, rekao je Siniša Đuranović.

- U proteklom periodu prošli smo kroz političku stabilnost, i za ovo što nam treba potrebna je politička volja. Sad smo u relativno stabilnom okruženju i očekujem da ćemo otvoriti razgovore i da će biti sluha da se nađe rješenje. Ovo nije rješavanje problema HT-a. Bez nas nema penetracije broadbanda u Hrvatskoj tako da nije samo naš problem - rekao je Davor Tomašković koji je dodao da se nadaju kako će s Vladom otvoriti sve ove teme do kraja godine.

Investicije u Hrvatskoj ove godine rastu još brže

5

Hrvatski Telekom objavio je kako su u prvoj polovici ove godine u Hrvatskoj investirali 759 milijuna kuna, odnosno čak 114 milijuna kuna više (17,6 posto) nego u istom razdoblju prošle godine. Inače, na razini cijele prošle godine ulaganja su bila 134 milijuna kuna viša nego godinu prije. Kako su naglasili, ulažu u infrastrukturu, poslovnu transformaciju i STEM te nove usluge, a ono gdje to korisnici najjednostavnije vide su kvaliteta i brzina veza. 

Kako je naglasio član uprave Boris Drilo, mobilni promet rast po ogromnim stopama i dok je prije dvije godine on bio na razini 2 Pb, sada on iznosi preko 5 Pb, a sav taj promet moraju osigurati i opremom. I dok nude maksimalne brzine od 263 Mbits, prosječne brzine kojima surfaju korisnici su na razini 40 Mbit/s. Drilo je istaknuo i kako su od početka godine u četiri najveća hrvatska grada prosječne brzine surfanja podigli za 15-ak Mbit/s, a sa svim tim napretkom naglašava da imaju najveće korisničke brzine od svih operatera.

No, osim u mobilne mreže, ulažu i u fiksne, a plan je do kraja godine osigurati još 60.000 priključaka brzog i superbrzog interneta, odnosno cilj je osigurati optiku za 378.000 kućanstva. Tu su još i ranije pokrenuti projekti poput modernizacije televizije, ali i prelazak na VoLTE uslugu koja donosi bolju kvalitetu i bržu uspostavu poziva.