'Ovo je vrijeme koje traži od nas zajedništvo i strpljenje'

U ožujku smo donijeli prvi paket pomoći sa 63 mjere. Bila je to promptna reakcija Vlade kako da olakšamo situaciju za naše gospodarstvo. Ovaj paket dolazi ne samo u kontekstu brobe protiv korone nego i velikog potresa koji je pogodio Zagreb, okolicu i Krapinsko-zagorsku županiju, istaknuo je premijer Andrej Plenković u petak u "Saboru", točnije u podrumu Inine zgrade koji je prenamijenjen u sabornicu nakon potresa, u kojem je zastupnicima predstavio drugi paket mjera, tzv. travanjski paket mjera pomoći gospodarstvu uslijed epidemije korona virusa.

Ožujak će biti mjesec, dodao je, koji ćemo svi jako, jako dugo pamtiti.

- On je u cjelini promijenio tijek i označio početak nekog novog normalnog i upravo zbog toga nalazimo se u razdoblju koje zahtijeva zajedništvo, odgovornost, strpljivost, od najmanjih koji ne mogu u školi do najstarijih koje moramo posebno čuvati i brinuti o njima - rekao je. 

Strategija smanjivanja broja socijalnih kontakata, dodao je, daje rezultata.

- Vidimo u Švedskoj, koja se odlučila za drugu strategiju, nagli porast i zaraženih i umrlih. Ovo što radimo sada je ispravno i opravdano - naglasio je. 

GLASANJE U UTORAK Mjere za spas gospodarstva u petak i ponedjeljak u Saboru

Zakonska rješenja ovog paketa koja se odnose na financije te na turistički sektor predstavili su ministri financija Zdravko Marić i turizma Gari Capelli. A obzirom na situaciju s korona virusom, rasprava će se rascjepkati na dva dana pa će raspravu o drugoj grupi zakona za pomoć gospodarstvu, vezanu za ministarstva unutarnjih poslova i poljoprivrede, nastaviti u ponedjeljak, a o cijelom paketu glasovat će u utorak. 

Što se tiče gospodarskih mjera koje su donijeli u ožujku, istaknuo je premijer, do jučer se za primanje naknade u iznosu minimalne plaće u iznosu 3250 kuna prijavilo 70.000 za 420.000 radnika, a isplaćeno je 400 milijuna kuna za oko 123.000 radnika. 

Najvažnije novine novog paketa su podizanje te naknade koje poduzetnici dobivaju po radniku s 3250 na 4000 kuna, te otpis poreza i doprinosa. Dok pravo na direktnu pomoć imaju svi koji su zatvoreni ili imaju pad prihoda, otkazivanje narudžbi i teškoće u nabavi, otpis nije planiran za sve. Doprinose i poreze ne moraju platiti oni koji su zatvoreni i ne posluju te oni koji ostvaruju do 7,5 milijuna kuna prihoda godišnje, a promet im je pao iznad 50 posto. Država će pokriti doprinose za njihove radnike umjesto njih u visini 1825 kuna.  Ako su imali između 20 i 50 posto pada onda imaju odgodu, dok oni veliki, iznad 7,5 milijuna kuna plaćaju doprinose i porez proporcionalno padu prometa. Ako im je pad prometa 65 posto, platit će 35 posto davanja državi za plaće. Tko želi, može plaćati i PDV državi tek kada naplati račune. Tu su i nove linije kredita za obrtna sredstva, ali i za ulaganja u ruralnim područjima. Niske kamate ionako padaju, pa će biti od 0,1 do 0,5 posto uz poček plaćanja prve rate kredita. Za turizam se sprema direktna pomoć od 600 milijuna kuna. Turistički sektor se oslobađa i plaćanja niza pristojbi i naknada. 

Što se tiče poljoprivrede, kada je riječ o javnim naručiteljima, oni će morati naručivati najmanje 60 posto poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji su proizvedeni ili prerađeni u Hrvatskoj, a Vlada će otkupiti sve tržišne viškove od malih mljekara i ustupiti posrednicima u lancu doniranja hrane. 53 milijuna ide stočarima i uzgajivačima bilja, kao i odgoda plaćanja dugova.

Vlada će se zadužiti za barem 10 miljardi kod domaćih banaka, a banke odgađaju naplatu kredita tri mjeseca građanima i tvrtkama.

- Mi smo ove mjere donijeli i prije nego je Europska komisija uložila istovjetan napor za cijelu EU. Radimo da bismo u društvu poslali poruku solidarnosti svih. Ovim paketom stat ćemo iza hrvatskog radnika i iza gospodrastva, kao što to odgovorno radimo i do sada u našem mandatu - istaknuo je naglasivši kako je Vlada krenula u uštede te ministarstva režu sve troškove koji nisu nužni.

- Kako god se bude razvijala situacija, u mirovine se neće dirati, za njih ćemo uvijek naći sredstva - naglasio je.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako će iduće mjere biti fokusirane na građane.

Predsjednika Sabora, Gordana Jandrokovića, naljutili su pojedini zastupnici koji su se javili za replike na izlaganje premijera, a nemaju pravo na to. Naime, dogovoreno je, obzirom na mjere socijalnog distanciranja, kako će u sabornici biti po dva zastupnika iz svakog Kluba koji mogu raspravljati o točkama dnevnog reda i replicirati na izlaganje premijera i ministara. Iz redova SDP-a i Mosta u jednom trenutku bilo ih je po troje koji su se javili za repliku, što je suprotno tom dogovoru. 

- Lijepo smo se dogovorili, nemojmo varati, pa nismo šibicari na ulici - poručio je.

SDP-ovi zastupnici Arsen Bauk i Peđa Grbin poručili su da je, zbog takvog rječnika i nemogućnosti repliciranja više zastupnika, povrijedio Poslovnik.

- Pristali smo na ovakve uvjete, ali vi morate biti prvi branitelj demokracije - poručio je SDP-ov Ranko Ostojić.

Jandroković je naglasio kako kršenja Poslovnika nema te da su se dogovorili kako će moći replicirati samo po dva zastupnika iz svakog Kluba.

- Izvanredne su okolnosti i nije sve propisano Poslovnikom, nego je potreban dogovor. I sad vi mene prozivate kao da ja vas pokušavam prevariti. Neki zastupnici su se prijavili za replike, tako da se to ne primijeti i kazao sam da se ponašaju kao šibicari. Nikog nisam imenovao nego sam reako da takva vrsta prevare nije korektna - rekao je.

Mostov Miro Bulj istaknuo je kako je zadovoljan što je Vlada prihvatila otpis, a ne odgodu plaćanja davanja, ali je naglasio kako u ovoj situaciji itekako treba misliti na poljoprivrednike te da se zemlja treba davati našim poljoprivrednicima za obradu.

- Ovo je prigoda za staviti akcent na hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju - istaknuo je premijer. 

Most će dati potporu ovim mjerama, dodao je Bulj, ali i naglasio kako je ova korona kriza razgolila loše politike koje su provodile Vlade. 

- Nikad više nismo uvozili prehrambenih proizvoda, a i dan danas su otvorene tržnice zatvorene. A trgovački lanci, gdje je puno veći rizik od zaraze, su otvoreni i prodaju su strani proizvodi - istaknuo je.

Mirando Mrsić (Demokrati) naglasio je kako će život biti i nakon korone i epidemije pa je upitao premijera kako će sačuvati državne financije. 

- Naše mjere su izdašne, pravodobne, pripremaju naše gospodarstvo za trenutak nakon krize, a najvažnije je da su ove mjere usmjerene za zadržavanje radnih mjesta. Ima i velikih koji rade, a koji nemaju prihoda, a ono što mi  radimo je treći korak koji je kako pokrenuti gospodarstvo nakon epidemije - rekao je premijer.

Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš ovaj paket nazvala je "Travanj 1.0".

- Zasigurno će trebati paket "Travanj 2.0". Interes svih nas je da kad prođe ova nesreća, da iza toga nemamo spaljenu zemlju. Dobro je da ste poslušali oporbu kad je riječ o sačuvanju radnih mjesta i pomoći ljudi. No, imamo udruge i kulturni sektor koji će raditi i nakon ovoga. Da li razmišljate o tome, bez obzira na restrikcije, da se za udruge, pogotovo one koje se bave socijalnom skrbi, skloništa za žene, napravi određena pomoć - upitala je.

Premijer joj je odgovorio kako će, što se tiče navedenih udruga, sigurno naći načina da se omogući njihov rad.

- Što se tiče aspekta kulture, razgovarao sam s ministricom Obuljen Koržinek i tražit ćemo rješenja i za to. Imamo honorarce, slobodne umjetnike, oni imaju možda malo posebniji status, ali svakako zaslužuju način kako da prebrode ovu situaciju - rekao je.

HNS-ov Stjepan Čuraj upitao je da li banke naplaćuju kamate u slučaju moratorija na kredite za građane i poduzetnike te je izrazio nadu da se štednja neće odnositi na izvanproračunske korisnike.

- Što se tiče moratorija, nema naknada kad prođu rokovi reprogramiranja. Taj dogovor je postignut, vrlo brzo smo našli zajednički jezik. Kad govorimo o rezovima i štednji, govorimo o svim rashodima koji nisu nužni i to ćemo razlikovati od svih svrhovitih ulaganja koja u ovoj situaciji pokreću gospodarstvo. Ali sve te investicije i ulaganja izvanproračunskih korisnika moraju biti svrhovita, nećemo puštazi da se bilo što financira - odgovorio je premijer.

Ivan Pernar istaknuo je kako je dobra stvar što je Vlada ipak poduzela ozbiljnije mjere za očuvanje radnih mjesta, ali da nije dobro što ih planira financirati kreditom, umjesto iz centralne banke koja ne bi bila opterećena dugom i kamatama.

- Na taj način ćete uže spasa pretvoriti dugoročno u omču oko vrata države i građana - istaknuo je na što je premijer poručio kako misli da su odabrali dobar, logičan i prirodan put nalaženja financijskih sredstava u ovim okolnostima

Pernar se osvrnuo na 150.000 ljudi koji su nezaposleni, a od kojih mnogi nemaju pravo na nikakvu naknadu sa burze te upitao premijera hoće li država i njima doznačiti ikakva sredstva.

- Znate da smo mi bili do prije koji mjesec, dok je još trajala polusezona ili sezona prošle godine, na najnižim brojevima ikada kada je riječ o broju nezaposlenosti. i sada mislim da smo iznad 140.000 u ovoj situaciji, što je dobro u odnosu na brojeve koje smo imali prije nekoliko godina. Ministar rada će voditi računa i ovim ljudima - istaknuo je dodavši kako su svi oni koji su prije ove krize htjeli raditi, to i mogli obzirom na niz mjera zapošljavanja koje je Vlada donijela.

Predsjednik Suverenista Hrvoje Zekanović pozdravlja sve mjere koje je Vlada donijela te će glasati za njih jer smatra da su dobre. 

- No, moram iskazati žaljenje što se s njima nije išlo prije 15 dana. Kasni se i dogodilo se da imamo tisuće i tisuće novonezaposlenih. Da ste išli prije 15 dana s ovime, danas ih ne bi bilo. Kako ćete se odnositi prema tim ljudima i prema tim poslodavcima? I hoće li se napraviti redukcija parafiskalnih nameta kojih ima 239 - upitao je Zekanović.

Parafiskalnih nameta ima i puno više, istaknuo je Plenković, točnije 448 i na njima radna skupina Ministarstva gospodarstva radi duže vrijeme u okviru reformi.

- Bila su prirpemljena smanjenja, od njih 448, njih 20 iznose 7,8 milijardi kuna, a sve ostalo 8,7 milijardi. Ovih 20 su najbitniji i financiraju određene aktivnosti. Nije to nešto što možete tek tako preko koljena prelomiti i reći da to više ne postoji jer onda nemate sredstava za pojedine aktivnosti, primjerice Hrvatskih voda. Radimo na rješenju koje će omogućiti i jedno i drugo - rekao je Plenković.

Bauk je podsjetio na dva zajednička sastanka u Vladi s kojih je zapamtio premijerovu rečenicu u kojoj poziva na zajedništvo, transparentnost.

- 24 sata kasnije u Vladi je održan sastanak za koji ne znamo mi ni javnost, a znate vi, a tiče se sastanka s glavnim urednicima medija na koji pojedini, koji su otkrivali afere, nisu pozvani. Mislim da bi bilo dobro da nas izvijestite o tome i činjenici da je članica Vlade obećala medijima pomoć u vidu oglašavanja javnih tvrtki. To me podsjeća na događaje iz prošlosti - rekao je Bauk.

Premijer je istaknuo kako Bauk nije bio na tom sastanku pa ovo što govori, ne govori na temelju činjenica.

- Pavirčite nečije medijske spekulacije. To je vaše pravo, ali nije vam dobro da govorite nešto što nije točno. Na sastanku je bilo 30-ak ljudi, svi ključni glavni urednici dnevnika, tjednika, televizija, radija. Vrlo ciljano su bili pozvani, nije bio nikakav tajni sastanak, objasnili smo im ozbiljnost krize na isti način kako smo objasnili i vama s istom logikom da što znamo mi, da će znati i čitava javnost. Nikakvog govora nije bilo o bilo kakvim subvenicijama niti će ih biti - rekao je.

Što se tiče jedinica lokalne samouprave, premijer je istaknuo kako će im država kompenzirati izgubljeno, ali da i od njih očekuje solidarnost i doprinos.

- Ta solidarnost podrazumijeva aktivnosti i županija, gradova i općina - rekao je.

Nezivsni Tomislav Žagar upitao ga je kad će Vlada donijeti mjere koje će obuhvatiti apsolutno sve pa je premijer podsjetio kako je u mandatu ove Vlade ostvaren zdrav rast, BDP od 2,9 posto, da je smanjen dug, suficit proračuna, povećana zaposlenost, ostvarena rekordna turistička sezona. Spomenuo je i štrajk prosvjetara.

- U našem mandatu je bio rast plaća od 18,3 posto u javnim i državnim službama, prosvjetara 23,5 posto, što nikada nije bilo. Ovo su mjere za izlazak iz krize i sveobuhvatne su - istaknuo je.

GLAS-ova Vesna Pusić upitala ga je zašto je Vlada odlučila da se neke mjere donose zaključkom, primjerice o naknadama zaposlenicima, a ne promjenom Zakona o kojima bi se također raspravljalo u Saboru. 

- Jedna od žrtava korone je demokracija. Rečeno je da je Mađarska prva koronina žrtva u tom smislu. U ovim trenucima je jako važno da mi ovdje sjedimo i pred javnosti raspravljamo ove mjere - rekla je. 

Premijer je naglasio kako u Hrvatskoj nema ni najmanjeg elementa o ugrozi demokracije.

- Vlada i Sabor normalno funkcioniraju, donosimo odluke. Taj zaključak ide zato što je i inače nadležnost HZZ-a, pod Ministarstvom rada, da propisuje iznos naknada - rekao je. 

Nezavisni Marin Škibola upitao je ministra financija hoće li pomoći i pomorcima koji ne mogu na brod ili su negdje zaglavili. 

- Vidljivo je iz ovih mjera da je fokus na domaće gospodarstvo i domaće poslovne subjekte, odnosno građane. Ali isto tako nije namjera zanemarivati ikoga i okretati leđa. U smislu specifičnih zanimanja ćemo, naravno, razgovarati. Pitanje je li pomorac zaposlenik domaće ili međunarodne firme, kao i bilo koji drugi koji radi u inozemstvu. Sve pojedičane slučaje bit ćemo spremni razmotriti - istaknuo je ministar Marić.

Kamo sreće, naglasio je, da će ove mjere biti dovoljne. 

- Nitko sretniji ni od mene, ni od svih nas. Ako bude bilo potrebe, ovisno o razvoju situacije, mi ćemo i dalje reagirati - rekao je. 

HDZ-ov Ivan Šuker, bivši ministar financija, istaknuo je kako neke brojke treba posebno istaknuti. Pa je naglasio kako se, što se tiče naknade, ne radi samo o 4000, nego 5820 kuna jer će Vlada na sebe preuzeti i trošak mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Onima koji kažu da je Hrvatska zakasnila s mjerama, SDSS-ov Milorad Pupovac poručio je neka pogledaju kad su krenuli Amerika ili Velika Britanija.

- Za sada stvari idu na vrijeme - poručio je.

POGLEDAJTE VIDEO: