Proiranski Hezbolah doživio je udarac na libanonskim parlamentarnim izborima s preliminarnim rezultatima koji pokazuju pad potpore nekim od njegovih najstarijih saveznika
Pala im potpora, Hezbolah pretrpio udarac na izborima
Prosaudijska stranka Libanonske snage je pak objavila značajne dobitke.
Prebrojavanje glasova je još u tijeku pa se konačni rezultati prvih izbora nakon razornog gospodarskog sloma u Libanonu i velike eksplozije u bejrutskoj luci 2020. tek trebaju objaviti.
Šijitski Hezbolah, koji ima i brojnu paravojnu formaciju, i njegovi saveznici imali su 71 od 128 zastupnika u libanonskom parlamentu nakon izbora 2018.
Za sada je nejasno hoće li Hezbolah i saveznici zadržati većinu u parlamentu, navodi Reuters.
Preliminarni rezultati upućuju na fragmentiraniji parlament oštro polariziran između saveznika i protivnika Hezbollah, a očekuje se oštra borba oko raspodjele najviših funkcija.
"Ako su dogovori iz prošlosti mrtvi, kakvu politiku imamo osim više sektaških napetosti i reprize nekih sukoba koje smo vidjeli?" rekao je Mohanad Hage Ali iz bliskoistočnog centra think thanka Carnegie.
Dok su rezultati izbora iz 2018. povukli Libanon dublje u orbitu šijitskog Irana, ovaj bi rezultat mogao otvoriti vrata sunitskoj Saudijskoj Arabiji da ostvari veći utjecaj u zemlji, dodao je.
Jedno od najvećih iznenađenja izbora je poraz druzijskog političara Talala Arslana koji je saveznik Hezbolaha, objavili su dužnosnik Hezbolaha i voditelj kampanje njegova protivnika.
Riječ je o predstavniku jedne od najstarijih libanonskih političkih dinastija koji je prvi puta izabran u parlament 1992., a sada je izgubio od Marka Daoua koji je nastupio s reformističkom agendom.
Još najmanje pet nezavisnih kandidata koji se zalažu za reformu političkog sustava, prema preliminarnim rezultatima, ući će u libanonski parlament.
Politički život Libanona uglavnom se odvija po etnokonfesionalnim linijama. Po libanonskom ustavu predsjednik mora biti maronitski kršćanin, predsjednik vlade sunitski musliman, a predsjednik parlamenta šijit.