Operacija Ina: "Započela je majka svih bitaka, za Inu...’

Na kraju ove godine Vlada je posve neočekivano objavila da će od Mađara kupiti većinski udio u Ini.

Novi Express sutra donosi veliki prilog o “operaciji Ina” - najvećoj, posve neočekivanoj akciji vlade Andreja Plenkovića. Mišljenja o toj operacji su jako podijeljena. Hrvatska svakako mora kupiti nazad dionice Ine, tvrdi Radimir Čačić, a kao argument navodi tvrdnju da su hrvatske uprave patile od “standardnih devijacija” (zapošljavanje prijatelja, rođaka, kumova, partijskih poslušnika), ali su Inu ipak vodili u hrvatskom interesu, dok je cilj Mađara njezino bacanje na koljena, preuzimanje tržišta, zadržavanje naših izvora i prerada naše nafte u mađarskim rafinerijama.

- Pažljivo sam slušao Andreja Plenkovića - kaže naš izvor, odlično upućen u naftni biznis, pa dodaje:

- Ako on nema nekog aduta u rukavu, jao nama. Preuzimanje Ine moglo bi se pretvoriti u fijasko gori od privatizacije devedesetih. Ta je kompanija u silaznoj putanji, Mađari mogu tražiti visoku cijenu jer ih ništa ne tjera na prodaju, arbitraža, prva, išla je u njihovu korist, a možemo samo zamisliti kako će ići druga.

Financijska izvješća

Portal Faktograf naveo je neke važne podatke o poslovanju Ine, koje šira javnost ne zna:

- Prema zadnjem godišnjem financijskom izvještaju koji je Ina predala Zagrebačkoj burzi, u 2015. godini Ina d.d. bila je na gubitku od 1,2 milijarde kuna, dok je gubitak Ina grupe iznosio 1,4 milijarde kuna. Dalje citiraju brojke koje ne obećavaju blistavu budućnost tvrtke:

- Godinu dana ranije Ina d.d. imala je 631 milijun kuna dobiti, ali je Ina grupa bila u gubitku od gotovo 1,9 milijardi kuna. Prema istom financijskom izvješću, ukupne obveze Ine d.d. na dan 31. prosinca 2015. iznosile su 9,3 milijardi kuna, dok je vrijednost Inine dugotrajne imovine iznosila 16,4 milijarde kuna.

Pritom treba naglasiti i da je u Ininu poslovanju evidentan negativan trend - u 2015. ostvareno je 19,8 milijardi, a godinu dana ranije 24,5 milijardi kuna prihoda. Za očekivati je da će u 2016. biti zabilježen dodatan pad prihoda. Sugeriraju to financijski izvještaji za prvih devet mjeseci tekuće godine, tijekom kojih je Ina imala 13,8 milijardi kuna poslovnih prihoda. U istom razdoblju prošle godine ostvareni su poslovni prihodi u iznosu od 17,06 milijardi kuna, završava ovaj portal.

Treba dodati da nas krajem iduće godine čekaju rezultati druge arbitraže. One koja se odnosi na plinski biznis.

Prekid arbitraže

Oni će, prema svemu sudeći, biti nepovoljni po nas. Da su arbitraže oko Ine prekinute, kako je tražio Tomislav Karamarko, država bi MOL-u morala platiti visoku odštetu, a ako za to ne bi našla novac u proračunu, onda bi MOL-u morala prepustiti 19 posto dionica, čime bi Mađari dobili i kompaniju, praktički besplatno, i upravljačka prava te ostale ciljeve - na pladnju. Prema izvorima Expressa i 24sata, upravo je to bio cilj tajnog plana skupine ljudi oko Tomislava Karamarka, koji su se zalagali za prekid arbitraže, ali s motivima koji su više pogodovali mađarskoj nego hrvatskoj strani.

MOL je bio nadomak cilja...

Sinčić: Ustavni sud je štitio HDZ i tako dao Inu Mađarima

- Tomislav Karamarko nije mislio na zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa nego na zaštitu MOL-ovih financijskih interesa. Karamarko je inzistirao da se arbitraža momentalno prekine, ali ideja je bila da se odmah potom pristupi plaćanju duga za plin Mađarima. Svi drugi, prije svega ovi iz SDP-a i HNS-a, zalagali su se za nešto drugo: ‘OK, mi možemo prekinuti ovu švicarsku arbitražu o upravljačkim pravima ako prekinemo i onu iz Amerike, za plin’. No to nije bio cilj, nego da ovu prvu prekinemo i odmah pokrenemo plaćanje - kaže naš sugovornik blizak Vladi i dodaje:

- Milanović i Vrdoljak pokušali su Mađare odgovoriti od arbitraže. Govorili su im: ‘Nemojte pokretati arbitražu u Washingtonu, idemo se dogovoriti, jer i sami znate da je ugovor koji je Sanader potpisao kriminalan. E sad, kakav je ugovor koji je Sanader potpisao? Prema njemu, država mora preuzeti tvrtku Prirodni plin od Ine, ali ta tvrtka mora otkupljivati plin po tri kune po kubiku, a sav gubitak na sebe preuzima država. I na tome bi Ina, odnosno MOL, ostvarivali ekstradobit, a država bilancirala debele minuse. No tu je još jedna zamka. Preko duga za plin, koji bi se aktualizirao nakon prekida arbitraže, Mađari bi stekli vlasništvo nad ostatkom Ine, osim minimuma koji po zakonu pripada Hrvatskoj. Dug za plin bit će, naime, od četiri do pet milijardi kuna plus kamate, i to je to. Dug za plin prebio bi se kroz vlasništvo. Teško je, naime, zamisliti da bi država izdvojila tolike milijarde iz proračuna, pa bi im to jedino preostalo - kaže naš sugovornik. Na pitanje zašto 19 posto, kaže:

- Zato što je po zakonu država morala ostati na 25 posto. Tako bi Mađari stekli cijelu Inu. Već i sad je uništavaju, na način da joj uzimaju tržište. U ugovoru je, naime, pisalo da će obnoviti i jednu i drugu rafineriju, povećati prihode, da će tržište Slovenije i BiH pripasti Ini itd. Za sirovine plaćaju najnižu koncesiju na svijetu. Mađari su igrali pametno, pitamo, na što naš sugovornik dodaje:

- Da, kad su našli dobrog sugovornika. Odnosno, više njih. I Ustavni sud znamo kako je odlučio.

Saborski zastupnik i jedan od čelnika Živog zida, Ivan Vilibor Sinčić, tvrdi da je Ustavni sud, rušeći presudu Sanaderu, zapravo spašavao HDZ od optužbe za udruženi zločinački poduhva i time gurnuo državu prema financijskoj provaliji.

- HDZ je još 90-ih instalirao svoje ljude tamo - kaže Sinčić i dodaje da Ustavni sud brani tajkune. Po njemu, presuda Ustavnog suda bila je odlučujuća za propast arbitraže.

“HDZ je još 90-ih instalirao svoje ljude u Ustavni sud i oni brane sve tajkune”, Ivan Vilibor Sinčić optužuje Ustavni sud za Inu

“Ako Plenković nema adut u rukavu, ina bi mogla biti gora od privatizacije 90-ih”, naš izvor iz naftne industrije, upućen u posao.

“Karamarko je bio za prekid arbitraže, ali da se odmah plati dug za plin Mađarima”, sugovornik 24sata o “Karamarkovoj kletvi”.

Više u svemu čitajte sutra u novom Expressu.