Prva 24 kurikuluma objavljena su u Narodnim novinama u srijedu, tu je još negdje oko 13 ili 14 kurikuluma koje očekujemo idući tjedan, istaknula je ministrica Divjak
BLAŽENKA DIVJAK:
'Objavom 24 kurikuluma prešli smo Rubikon, nema natrag'
Kurikulumi su danas, njih 24 objavljeni u Narodnim novinama, prošli tjedan su poslani u Narodne novine. Za mene je to jedan jako važan trenutak, možda najvažniji razlog zbog kojeg sam se uopće upustila u ovu pustolovinu da uđem u politiku i budem ministrica, izjavila je Blaženka Divjak prije sjednice Vlade.
- Prije svega, 24 sada (kurikuluma), veliku većinu preostalih, tu je još negdje oko 13 ili 14 kurikuluma koje očekujemo idući tjedan. Ako još neki kurikulum preostane, onda ćemo razgovarati. U svakom slučaju, moramo se držati principa da svi kurikulumi biti napravljeni tako da poštuju princip manje bubetanja činjenica, i to vrijedi za povijest - posebno za povijest - a puno više kritičkog razmišljanja i rada na problemima. Osim toga, to mora biti primjereno obrađeno za škole i treće, da se poštuje zakonska procedura - istaknula je Divjak.
Upitana je li što se povijesti tiče predmet rađen prema kanadskom modelu, Divjak je odgovorila da misli kako to nije kanadski model.
- Ne smije se dovesti u pitanje da se kurikulumi rade tako da umjesto da udžbenici budu tanji, da ima manje činjenica, bude ih trostruko više. To je najvažnija stvar. i naravno da gradivo mora biti metodički obrađeno da djeci bude prihvatljivo - kazala je.
Ministrica je potvrdila da je u srijedu ujutro razgovarala s posebnim savjetnikom premijera za kurikularnu reformu Radovanom Fuchsom o kurikulumu povijesti.
- Ovo što je sada priređeno sigurno nije spremno za dalje. Više nema rasprave o sadržaju, nego samo o količini, a količina u ovom prijedlogu veća je nego do sada, što ne može ići - rekla je Divjak.
Na pitanje mijenja li se sve što je napravila Ekspertna radna skupina pod vodstvom Borisa Jokića, Divjak je odgovorila da 'to prije svega treba ostaviti stručnjacima, ali treba uskladiti s ostalim kurikulumima'.
Smatra da sadržaja treba biti, pogotovo onih koji su važni iz novije hrvatske povijesti.
- Treba se dobro obraditi i tema Domovinskog rata, ali jednako tako i Holokausta, to više nije prijeporno i oko toga se svi slažemo - istaknula je.
Na pitanje hoće li nastavnici imaju slobodu u predavanju gradiva, Divjak je rekla da neke stvari nisu podložne interpretacijama.
- Jedno je ono što zovemo analiza uspoređivanja, a drugo su povijesne činjenice. Povijesnih činjenica se treba držati. Sigurno neće doći u pitanje je li Domovinski rat bio obrambeni. To je sigurno tako i tu nema posebne interpretacije. Ali da se razgovara o uzrocima, načinima kako se to stavlja u europski kontekst - to sigurno treba raditi. Naravno, sve primjereno dobi. Ako govorimo o srednjoškolcima, u svim predmetima, u hrvatskom, povijesti, odnosno u društveno-humanističkim predmetima, mora postojati takva analiza i mora se razvijati kritičko razmišljanje, kao što se u prirodoslovlju veći naglasak mora stavljati na rješavanje problema - kazala je.
- Objavom ovih 24 kurikuluma u Narodnim novinama prešli smo Rubikon, nema natrag - zaključila je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
