'Nitko nije ni očekivao drugačiju odluku. Samo se potvrdilo da je Ustavni sud parapolitičko tijelo'

Treba preispitati rad Ustavnog suda. Svi smo svjesni da je Ustavni sud ovime potvrdio sumnje koje su odavno prisutne, a to je da je riječ o parapolitičkom tijelu. Nitko nije ni očekivao drugačiju odluku. Na ovakav način politizirati zdravlje građana može imati puno ozbiljnije posljedice od svega onoga što smo do sad svjedočili, poručila je u utorak nezavisna zastupnica iz redova Mosta, Marija Selak Raspudić, nakon što je Ustavni sud donio odluku da su sve mjere koje je donosio Nacionalni stožer zakonite, osim zabrane rada nedjeljom. 

Podsjetila je kako su vladajući na početku epidemije donijeli mjere, a tek naknadno u travnju mijenjali Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti naglašavajući kako sve odredbe vrijede retroaktivno. 

-  Ako vi, što je vrlo neuobičajeno, donesete zakon koji vrijedi retroaktivno, time priznajete da te mjere, u trenutku donošenja nisu imale zakonsko uporište. Oni su na neki način sami sebi skočili u usta i pokazali da Stožer nije imao cijelo vrijeme legitimitet, što onda ostavlja građanima pitanje na koji način postupiti po pitanju mjera koje su ih itekako koštale - istaknula je. 

Na pitanje novinara ima li Hrvatska problem s institucijama, Selak Raspudić je istaknula kako postoji problem u komunikaciji između institucija. 

- A najviše s onim tijelom koje bi trebalo biti najvažnije, a to je Sabor. Jer selektivnim biranjem korištenja određenih zakona u ovoj situaciji oko stožera i činjenici da nije proglašeno izvanredno stanje, izmješta se vlast i moć iz ruku Sabora - kaže. 

Dio oporbe najavio je kako će podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenom ustavnosti rada Sabora i donesenih mjera u ovom visokom Domu za vrijeme epidemije, odnosno ograničavanje zastupnika u njihovu radu. Podsjetimo, Predsjedništvo Sabora donijelo je odluku kako u sabornici može biti samo 42 zastupnika kako bi mogli održavati dovoljnu fizičku distancu, a još ranije je izmjenama Poslovnika skraćena i minutaža govora. Selak Raspudić zamjera što se u tu inicijativu nije uključila cijela oporba.

- Nažalost, na ovom najvažnijem testu oporba je pala jer umjesto da se ujedinila protiv Vlade u trenutku donošenja mjera koje koštaju cijelu oporbu, a to je nemogućnost da artikuliramo svoje mišljenje u Saboru, odlučila je tome pristupiti selektivno po ideološkim kriterijima te su se pojedine grupacije unutar oporbe odlučile zajedno propitati ustavnost donošenja tih mjera, umjesto da smo svi istupili zajedno. Smatram to jako lošom praksom - istaknula je naglasivši kako su mjere u Saboru zaista sporne te da su išle s ciljem da se Sabor što više ušutka.

- On je već ušutkan izmjenama Poslovnika, a ovime će u potpunosti utihnuti. No, kad vidimo ovu odluku Ustavnog suda, moramo biti realni, čisto sumnjam da će se donijeti nešto na dobrobit sabora, a na štetu Vlade - poručuje. 

Naime, inicijativu je pokrenula lijevo-liberalni dio oporbe, a u nju nisu uključili one političke grupacije koji u pitanje dovode samu epidemiju. Na pitanje pronalazi li se Most u tome, Selak Raspudić ističe kako oni nikad u pitanje nisu dovodili stručno mišljenje nego politizaciju cijelog procesa i rada Stožera. 

- Ni nismo epidemiolozi, stvarima pristupamo ozbiljno, ali ako ćemo na ovakav način politizirati mjere da bismo posramljivali jedni druge ili moralno ili politički ucjenjivati, imat ćemo problem daljnje oporbene politizacije cijele ove situacije. Treba biti razuman, oprez je dobar, ali i na svjetskoj razini dolazi do krize ljevice, koja postaje njegovatelj hipersistema. To možete vidjeti kada dio oporbe prijeti da neće sudjelovati u radu Sabora jer jedna zastupnica ne nosi masku. Naravno da svi moraju poštivati mjere koje moraju biti jednake za sve, ali ako netko na taj način demonstrira neki svoj stav, sigurno da nije pala nuklearna bomba zbog toga u Sabor - poručila je Selak Raspudić naglašavajući kako je paradoksalno jedinstvo konzervativaca i liberalia u obrani  nekih ljudskih sloboda u ovakvoj situaciji.

Što se tiče Mostovih kandidata za gradonačelnika Zagreba, istaknula je kako ih Most ima nekoliko, no nije htjela otkriti konkretna imena. Ona je već tu mogućnost odbila, a novinari su je pitali hoće li kandidat možda biti njezin suprug, Nino Raspudić.

- Ja nisam njegova glasnogovornica, a kada to postanem morat će me platiti - rekla je kroz smijeh. 

Na konferenciji za medije govorila je i o početku škole i epidemiološkim mjerama, za koje je istaknula kako su prekršena dječja prava. Naglasila je kako Ured pravobraniteljice za djecu nije pravodobno reagirao niti je omogućio djeci i roditeljima zaštitu. Ponovila je stav Mosta, koji su iznijeli nekoliko dana prije školske godine, da se izdvajanjem djece u posebnu prostoriju u slučaju pojave simptoma respiratornih bolesti, djeca traumatiziraju i diskriminiraju. 

- Djeca se požale da ih boli glava, a panični nastavnik, koji je u tom trenutku postavljen u ulogu epidemiološkog radnika, premda nema primjereno znanje za to, ne zna što učiniti i hitno zbrinjava učenika. Takav tip zbrinjavanja u prostorije koje nisu primjerene dovodi do panike kod učenika, ali i diskriminacije od stane ostalih učenika jer mu odmah govore da ima koronu, bez obzira što je u pitanju - upozorila je. 

Istaknula je kako će ograničenje tjelesne aktivnosti u školama samo pogoršati problem pretilosti kod djece, a naglasila je kako se online nastava omogućuje djeci u samoizolaciji, ali ne i u slučaju kad su doma zbog drugih bolest. Što se tiče situacije da su maske bile obavezne pa se ipak ta odluka prebacila na lokalne stožere i osnivače nakon pobune roditelja, Selak Raspudić upozorava kako to pokazuje da ne postoji transparentnost u donošenju mjera niti je jasno na koji način će se one dalje donositi.

- Time je prekršen čl. 16 Ustava, koji se odnosi na razmjernost mjera o ukidanju ljudskih prava i sloboda u ovakvoj situaciji. U Velikoj Britaniji, koja ima sličnu situaciju kao kod nas što se tiče brojki, nisu uvedene maske u školski sustav i to je objašnjeno na način da ometaju nastavu i mogu dovesti do zdravstvene ugroze učenika jer češće diraju lice - istaknula je dodavši kako škole postaju epidemiološke ustanove, a sve manje odgojno-obrazovne institucije.