Vlada je na današnjoj sjednici donijela i odluku u smislu izmjene državnog jamstva danog prošle godine da se HEP-u kod banaka produži vraćanje kredita obzirom da kriza još traje
Vlada će dokapitalizirati HEP sa 900 milijuna eura: 'Od toga će 400 milijuna biti kao zajam'
Podsjećam da će u subotu stupiti četvrti paket mjera pomoći našim građanima i gospodarstvu. Napomenut ću da prema tom paketu, zahvaljujući odlukama Vlade, cijena plina ostaje ista sljedećih godinu dana, cijena struje ostaje ista do 30. rujna, nastavljamo regulirati i cijenu naftnih derivata, a precizni paketi pomoći idu onima kojima je to najpotrebnije. Dio ovog paketa je i davanje dioničarskog zajma HEP-u, a drugi dio je proces dokapitalizacije i oko toga se konzultiramo s nadležnim službama Europske komisije, kazao je na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković.
Naime, HEP je pretrpio financijske gubitke zbog paketa mjera Vlade donesenih radi pomoći građanima i ostalim ugroženim kupcima energije u procijenjenom iznosu do 900 milijuna eura. Stoga je Vlada odlučila da neće ići u privatizaciju nego da će im pomoći država, kao stopostotni vlasnik.
- Ovom odlukom predlaže se davanje dioničarskog zajma HEP-u u iznosu 400 milijuna eura te pokretanje aktivnosti koje se odnose na dokapitalizaciju do 900 milijuna eura - istaknuo je ministar gospodarstva Davor Filipović dodavši kako se planira povećati temeljni kapital HEP-a unosom prava i u novcu.
- A sve kako bi naši građani i dalje mogli imati cijenu električne energije koja je jedna od najnižih u EU te kako bi naše gospodarstvo moglo imati dodatni impuls kada govorimo o cijenama električne energije koju plaćaju. I, naravno, kako bi HEP mogao nastaviti neometano poslovati - poručio je.
A u ukupnu vrijednost dokapitalizacije ulazi i iznos od 400 milijuna eura koji se daje dioničarskim zajmom.
- Na ovaj način omogućava se i normalno funkcioniranje HEP-a, ali i za investicije koje su potrebne u procesu energetske tranzicije - dodao je premijer.
Osim toga, Vlada je dala i suglasnost za izmjenu državnog jamstva za kreditno zaduženje HEP-a radi pouzdane i sigurne opskrbe energijom na teritoriju RH te za financiranje osiguranja zaliha plina kod Erste&Steiermärkische Bank, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Hrvatske poštanske banke, OTP banke, Privredne banke Zagreb te Zagrebačke banke, tj da se prolongira vraćanje kredita.
- Prošle godine smo donijeli odluku da se HEP-u odobri uzimanje kredita u iznosu 400 milijuna eura kako bi se zapunilo podzemno skladište plina u Okoliju i da se zaduže za 600 milijuna eura kako bi osiguravali sve energente bez ikakvih problema. Ovim odlukama predlažemo da se prolongira vraćanje tih kredita za dodatna 24 mjeseca s obzirom da kriza još uvijek traje i da nam je HEP važan kako bi sigurnost opskrbe energentima, kao i do sada, bila neupitna - pojasnio je Filipović.
Usvojili su i odluku o osiguranju zaliha plina za ogrjevnu sezonu 2023./2024.
- Odluka se donosi kako bi se omogućilo produljenje skladištenja plina za potrebe sigurnosti opskrbe. Naime, kako sam već spomenuo ranije, HEP je zapunio podzemno skladište kako bi ispoštovao odluke na razini Europe, a to je da skladište plina mora biti zapunjeno na 90 posto do 1. studenog. Prošle godine nitko od trgovaca i opskrbljivača nije htio puniti to skladište jer su cijene bile iznimno visoke pa smo donijeli odluku o davanju odobrenja za zaduženje HEP-a. Jučer se sastao krizni tim za sigurnost opskrbe plina i predložio da se i dalje nastavi ova postojeća raspodjela skladišnih kapaciteta budući da je Uredba na europskoj razini i dalje na snazi te da moramo do 1. studenog imati zapunjeno skladište na 90 posto - istaknuo je ministar gospodarstva.