Još sedam novozaraženih u Požegi - jedan se zarazio u noćnom klubu u Zagrebu

Opet noćni klubovi

U Požegi je još sedam zaraženih koronavirusom, potvrdio je za dnevnik.hr Vedran Neferović iz tamošnjeg stožera. Šestero novozaraženih dovodi se u vezu s dvoje za koje je jutros objavljeno da su zaraženi, a jedan je slučaj neovisan o tome. Riječ je o mlađoj muškoj osobi koja se zarazila u Zagrebu prilikom odlaska u noćni klub. 

Crna Gora otvara granice za sve zemlje EU iako danas bilježe 47 novozaraženih

Vlada Crne Gore objavila je utorak da otvara granice za sve zemlje Europske unije dok je istodobno crnogorski Institut za javno zdravlje zabilježio 47 novozareženih osoba korona virusom u posljednja 24 sata.

Ukupan broj registriranih slučajeva zaraze virusom Covid-19 u Crnoj Gori od sredine lipnja je 224, od kojih su tri smrtna ishoda. Crna Gora prethodno 42 dana uzastopce nije imala novozaraženih korona virusom.

Zbog rasta broja inficiranih crnogorsko Nacionalno koordinacijsko tijelo za zarazne bolesti uvelo je nove privremene mjere koje podrazumijevaju zabranu rada noćnih klubova te organiziranje privatnih skupova – svadbenih svečanosti, maturalnih i rođendanskih proslava.

- Mjere će se primjenjivati sedam dana, nakon čega će na osnovu analize učinka mjera biti donesena odluka o tome hoće li se mjere i dalje primjenjivati ili će njihova primjena prestati - priopćeno je iz Vlade.

Trećina od ukupnog broja zaraženih je u Rožajama, gradu s 20 tisuća stanovnika na granici sa Srbijom, pa je crnogorska Vlada uvela mjere zabrane napuštanja te općine i putovanja u nju, a zatvoreni su i svi ugostiteljski objekti u tom gradu.

Iz crnogorske vlade ranije je priopćeno da je većina novozaraženih boravila u Srbiji ili bila u kontaktu s osobama koje su bile u Srbiji, a koje su, da bi izbjegle karantenu po povratku u Crnu Goru, u tu zemlju ušli iz Bosne i Hercegovine ili na ilegalnim prijelazima.  

Tijekom prvog vala koronavirusa Crna Gora imala je 324 zaražene osobe od kojih je 9 preminulo.

Crna Gora otvorena za građane EU

Nakon što je Vijeće Europske Unije usvojilo preporuke o postupnom otvaranju granica EU za državljane 14 zemalja od 1. srpnja, među kojima je Crna Gora, ta država otvorila je svoje granice bez ograničenja za državljane Unije.

- Građanima država Europske unije omogućava se ulazak u Crnu Goru i preko država koje nisu članice EU, ali isključivo ako te države koriste samo kao tranzitne zemlje, odnosno ako se u tim državama ne zadržavaju, što se dokazuje uvidom u vrijeme ulaska i izlaska iz tih država - navodi se u priopćenju crnogorske Vlade.

Crnogorska granica od 1. lipnja bila otvorena za zemlje koje imaju manje od 25 aktivnih slučajeva na 100 tisuća stanovnika.

Srbija: Tri žrtve korone i 276 novooboljelih

Srbija je u utorak službeno prijavila još tri žrtve korona virusa, te 276 novozaraženih, što je za 34 više od jučerašnje bilance kada su registrirana 242 nova slučaja.

Povećan je i broj oboljelih na bolničkom liječenju - sa 1.433 u ponedjeljak na 1.625 u utorak, uz povećan broj pacijenata na respiratorima - od 36 na 42.

Za posljednja 24 sata testirano je 8.377 osoba, od početka epidemije ukupno 401.240, uz dosad 14.564 potvrđenih slučajeva zaraze, te 277 smrtnih slučajeva, uz postotak smrtnosti od 1,9, objavljeno je na specijaliziranoj internet stranici Ministarstva zdravlja  www.covid19.rs.

Uz Beograd, u kojem je dvije trećine novozaraženih, nekoliko gradova u Srbiji postali su posljednjih dana žarištem korona virusa, a najteža situacija je u Novom Pazaru i Tutinu.

Alarmanta upozorenja na društvenim mrežama, te neslužbeni podaci o broju zaraženih i umrlih u ta dva grada, naseljena većinski Bošnjacima, potaknuli su u utorak premijerku Anu Brnabić i ministra zdravlja Zlatibora Lončara da posjete Novi Pazar,  gdje nisu bili dobro dočekani.

Najprije ih je, u znak prosvjeda, dio liječnika i zdravstvenih djelatnika dočekao okrenuvši im leđa, a potom je njihovo obraćanje sa stepenica ispred Opće bolnice popraćeno povicima negodovanja zbog uvjeta u kojima liječnici nastoje pomoći sve većem broju pacijenata čija klinička slika zahtijeva hospitalizaciju.  

Brnabić je prosvjednike optužila da "politiziraju" nepovoljnu epidemiološku situaciju, dok je apele za pomoć zdravstvenom sustavu te regije i lokalnom stanovništvu nazvala "širenjem lažnih vijesti" i "dezinformacijama", ustvrdivši kako lokalno zdravstvo ima sve što mu treba i dovoljno opreme.

Srbija je zbog pandemije korona virusa 15. ožujka proglasila izvanredno stanje tijekom kojeg je vlast propisala stroge i restriktivne mjere, uključujući i policijski sat, a nakon ukidanja izvanrednog stanja i popuštanja restrikcija i zabrana, broj novozaraženih je počeo oscilirati i rasti.

Ti su podaci službeno postali vidljiviji nakon završetka parlamentarnih izbora, a poslije proslavljanja izborne pobjede u stožeru Srpske napredne stranke (SNS) priopćeno je da su i najmanje troje visokih državnih dužnosnika i članova SNS-a zaraženi korona virusom.

Pobjedu SNS-a je te večeri proglasio osobno Vučić, a poslije tih službenih potvrda zaraze visokih dužnisnika iz Vučićeva ureda je priopćeno da je on osjeća dobro.

Capak najavio što nas čeka na jesen: 'Bit će puno gore...'

Krunoslav Capak gostovao je na Novoj TV gdje je govorio o otvaranju granica, ali i cjelokupnoj situaciji s korona virusom te odgovorio na pitanje što nas čeka na jesen. 

- I o tome smo diskutirali na skupu. Ako se virus u međuvremenu ne promijeni ili ne nestane, na jesen, kad zahladi i kad ćemo biti više u zatvorenim prostorijama gdje je koncentracija virusa veća, sigurno će se lakše prenositi korona virusna infekcija. Osim toga, to će nam se poklopiti sa sezonom drugih respiratornih infekcija, uključujući gripu. Tada ćemo imati puno težu situaciju nego što je imamo sada - rekao je Capak. 

- Svjetska zdravstvena organizacija u zadnja je dva dana vrlo intenzivno komunicirala svoju bojazan da će koronavirusna infekcija na jesen biti puno gora nego što je sada. To su znanstvenici koji znaju o čemu govore. Tu situaciju na jesen trebamo uzeti ozbiljno i trebamo se jako dobro za to pripremiti - dodaje. 

Švedska osniva povjerenstvo za procjenu odgovora na pandemiju

Švedska je u utorak objavila da osniva povjerenstvo koje će procijeniti odgovor zemlje na pandemiju korona virusa, reagirajući tako na kritike vezane uz veliki broj umrlih koji daleko nadmašuje brojke iz njezina susjedstva.

Više od 5.300 Šveđana povezanih sa zarazom Covidom-19 je umrlo, dok je taj broj u Norveškoj 250, u Danskoj 600, a u Finskoj 325 umrlih, a sve one imaju broj stanovnika za polovicu manje od Švedske.

Švedska je, za razliku od ostalih skandinavskih zemalja, odlučila da ne zatvara škole i gospodarstvo u pandemiji, kako bi se na taj način borila protiv širenja virusa.

- Nije pitanje hoće li se Švedska promijeniti kao rezultat ovoga (propitivanja) - pitanje je kako - rekao je na konferenciji za medije švedski premijer Stefan Lofven.

Povjerenstvo ima široki mandat da utvrdi kako je virus dospio u Švedsku, kako se širio, da propita odgovore vlade i drugih vlasti te učinak na jednakost.

Švedski odgovor na izbijanje epidemije, koji se uglavnom oslonio na dobrovoljne mjere i zdravorazumska pravila o higijeni, doveo je do toga da su njezini susjedi i druge europske zemlje u konačnici zatvorile svoje granice za švedske turiste.

Broj umrlih, iako je razmjerno velik, još uvijek  je manji nego u nekim drugim europskim zemljama, poput Britanije, koja ima jednu od najgorih stopa umrlih na svijetu.

Kritike u Švedskoj uglavnom su bile usmjerene na stopu smrtnosti zabilježenu među starijim ljudima, smještenim u domove za starije,  koji čine većinu umrlih, kao i na kasni početak provođenja testiranja u zemlji.

Čelnik Agencije za javno zdravstvo kazao je da je Švedska slijedila ustanovljenu praksu.
Anders Tegnell, čovjek koji je bio glavni autor švedske strategije borbe s virusom, rekao je Reutersu da ostaje nejasno je li uspostavljanje karantene bilo učinkovito.

Povjerenstvo će izvješće o skrbi za starije podnijeti u studenome, no njezini  konačni zaključci uslijedit će tek 2022., uoči izbora koji će se održati u zemlji.