Švedska protiv svih: 'Maske bi donijele više štete nego koristi'

Švedska i dalje odbija preporučiti obvezno nošenje zaštitnih maski

Nakon što je Švedska privukla pozornost svjetske javnosti početkom ove godine kada je ostala otvorena tijekom prvih mjeseci pandemije koronavirusa, sada se ponovno ističe odbijajući preporučiti upotrebu zaštitnih maski, piše Euractiv. Iako se veći dio svijeta pomirio s pokrivanjem nosa i usta na preporučenim mjestima, Šveđani bez maske izlaze van, voze se autobusima i metroima, kupuju hranu i odlaze u školu. Samo rijetki nose maske.

Švedski službenici javnog zdravstva tvrde da maske nisu dovoljno učinkovite u ograničavanju širenja virusa da bi preporučili masovnu uporabu, inzistirajući kako je važnije poštivati epidemiološke preporuke fizičke distance i pranje ruku.

Broj preminulih u stalnom padu
Švedska je sedma po broju smrti po glavi stanovnika, njih 575 na milijun stanovnika, a uglavnom se radi o neuspješnim pokušajima zaštite starijih osoba u staračkim domovima tijekom ranije faze pandemije.

Ova skandinavska država nikada nije zatvorila škole, tvrtke, kafiće i restorane te je imala stalnu visoku razinu prijenosa. Međutim, za razliku od mnogih europskih zemalja koje bilježe ponovni porast slučajeva, čini se da švedske brojke idu prema dolje.

Dnevni broj preminulih dosegao je vrhunac u travnju i sada je pao na tek nekoliko smrtnih slučajeva dnevno. Broj preminulih je u stalnom padu od početka lipnja.

Crna Gora: novi dnevni rekord u broju oboljelih

Crnogorski Institut za javno zdravlje registrirao je u četvrak 146 novozaraženih, što je dnevni rekord od početka epidemije u toj zemlji, tako da je broj aktivno inficiranih sada 847, dok je od posljedica zaraze preminulo 104 osoba.   

U Crnoj Gori na snazi je zabrana većih okupljanja od 40 ljudi na otvorenom, te je obavezno nošenje zaštitnih maski za sve stanovnike koji su stariji od 7 godina, a zbog koronavirusa odgođen je početak školske godine i početak rada vrtića za 1. listopada.

Crna Gora se početkom lipnja, nakon što 28 dana nije bilježila nove slučajeve zareze, proglasila za prvu „korona-free“ državu u Europi, da bi nakon otvaranja granice virus „uvezla“ iz Srbije.

U prvom valu u toj zemlji koronavirsom zarazila su se 324  stanovnika Crne Gore, a preminulo ih je devet. U drugom je broj umrlih gotovo udesetostručen, od posljedica zaraze preminulo je 95 osoba, a zaražena je 4.841 osoba, skoro 15 puta više nego u prvom valu.

Statistički gledano, Crna Gora ima 142 oboljela na 100 tisuća stanovnika i po tom je broju treća u regiji. Ispred nje su Bosna i Hercegovina sa 197 aktivno oboljelih na 100 tisuća stanovnika i Kosovo sa 170 oboljelih.

U Albaniji su registrirana 132 aktivno oboljela na 100 tisuća stanovnika, Sjevernoj Makedoniji 105, Hrvatskoj 65 i Sloveniji 25 inficiranih na 100 tisuća stanovnika.

Dubrovački gradonačelnik u samoizolaciji, supruga mu zaražena koronom

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković objavio je u četvrtak navečer na društvenim mrežama kako mu je određena samoizolacija, nakon što je njegovoj supruzi potvrđena zaraza koronavirusom.

Frankovićeva supruga odgojiteljica je u Dječjem vrtiću “Sunce”, gdje je u srijedu navečer koronavirus potvrđen njezinoj kolegici, a vrtić je zatvoren.

“Jutros su testirane i druge odgajateljice tog vrtića, a jedna od njih je i moja supruga koja se od srijede nalazi u samoizolaciji. Rezultati testa pokazali su kako je i moja supruga pozitivna na korona virus te je meni kao bliskom kontaktu određena samoizolacija od 14 dana”, obavijestio je Franković.

Napomenuo je da se osjeća dobro, bez simptoma je i nastavlja izvršavati sve svoje obveze od kuće.

Markotić o novim simptomima: 'Upale pluća su sve ozbiljnije, ti rendgeni izgledaju zastrašujuće. Pitate se kako čovjek uopće diše'

Brojka nikako nije zadovoljavajuća i ono što svi ponavljaju je to da ove brojke treba smanjiti prije jeseni. Profesorica Alemka Markotić kaže da su se ljudi opustili nakon pada broja novih slučajeva te ljeta, javlja Dnevnik.hr.

"Sad postaje sve ozbiljnije i do jeseni je bitno da shvatimo da je pred nama dugo i teško razdoblje u kojem će osim covida biti i drugih respiratornih bolesti", rekla je te istaknula kako vidi na dječjim igralištima i u kafićima da nema pridržavanja mjera i distance.

"Što ćemo onda reći gdje su se zarazili? Svejedno je, rezultat će biti zaraza", kazala je te istaknula kako se moramo odgovorno ponašati.

Jučer smo najave docenta Capaka da bi brojke krajem rujna mogle padati, doktor Kolarić danas kaže ne bi bio toliko optimističan. A što misli Markotić? "Obojica su vrsni epidemiolozi. Od Capaka se zapamtilo ono što sve veseli, a to je da će biti pad novozaraženih. Ovisi kako će se ljudi ponašati, nisam epidemiolog, ne bi procjene iznosila. Ako se bude odgovorno ponašalo, bude se smanjivalo", kazala je.

Na pitanje koliko ovakve oprečne informacije zbunjuju javnost, Markotić odgovara: "Možda trebamo jednostavnije govoriti, svaki put se trudimo, stotine su nastupa iza nas, imamo osjećaj da smo sve rekli". Profesorica ističe da iz njihovih izjava treba zapamtiti samo tri stvari: maska, distanca, higijena. "Ostanimo odgovorni", ponavlja Markotić.

I dalje su među oboljelima poglavito ljudi u mlađoj srednjoj dobi, no simptomi bolesti su sve ozbiljniji. "Viđamo sve ozbiljnije upale pluća i to ne smijemo izgubiti iz vida, ti rendgeni mogu izgledati zastrašujuće, ne vidite pluća i pitate se kako čovjek uopće diše", rekla je Markotić.

Pfizer očekuje kraj istraživanja cjepiva u danima pred američke izbore

Američka farmaceutska tvrtka Pfizer trebala bi u listopadu znati djeluje li njezino cjepivo na koronavirus, otkrio je njezin čelnik Albert Bourla u četvrtak, a time se otvara mogućnost da ono postane tema političkih kampanja uoči predsjedničkih izbora u SAD-u 3. studenoga. 

Pfizer će odmah prijaviti cjepivo za odobrenje pokaže li se da je djelotvorno i sigurno, rekao je Bourla na online susretu u organizaciji Međunarodne federacije farmaceutskih proizvođača i udruženja (IFPMA). Pfizer cjepivo razvija s njemačkom tvrtkom BioNTech. 

Utrka u razvoju cjepiva s tvrtkama Moderna, AstraZeneca Plc, Johnson & Johnson, Sanofi i ruskim i kineskim kompanijama događa se uoči američkih predsjedničkih izbora na kojima Donald Trump traži novi mandat u Bijeloj kući, pa je izdvojio milijarde federalnih dolara za njihov razvoj.

Covid-19 je u SAD-u ubio više od 180 tisuća ljudi, pa Trump do dana izbora želi zabilježiti pobjedu na području pronalaska cjepiva.

Američki centar za sprječavanje i prevenciju bolesti od saveznih država traži da pripreme plan cijepljenja za visokorizične skupine već krajem listopada. 

Rokovi Pfizerovog istraživanja ovisit će o brzini rada znanstvenika, kao i raširenosti zaraze covidom-19 na područjima istraživanja u SAD-u, Argentini i Brazilu, rekao je Bourla. 

„Prema našim kalkulacijama to bi se trebalo dogoditi u listopadu“, kazao je i dodao da je Pfizer zasad regrutirao 23 tisuća pacijenata i da ih prikupljaju brže nego što su planirali.

Rivalska tvrtka Merck također je potvrdila da će uskoro krenuti s testiranjem jednog cjepiva na ljudima, a drugog kasnije ove godine.

I Merck i Pfizer tvrde da će tražiti odobrenje cjepiva tek kad se pokaže sigurnost i djelotvornost kod velikog broja ljudi. 

U svijetu vlada zabrinutost da bi politizacija znanosti mogla rezultirati preuranjeno odobrenim cjepivom radi političkih dobitaka.