'Kod velikog broja oporavljenih razvija se PTSP': Naš psihijatar otkriva što je okidač za to...

Neki koji su preboljeli koronu razvili su simptome PTSP-a, splitski psihijatar zna i što je okidač za to

Hrvatska znanstvenica s poslovnom adresom na Sveučilištu Oxford, Ksenija Yeeles, otkrila je jednu zanimljivu i zabrinjavajuću informaciju u vezi osoba koje su preboljele koronavirus. Naime, Yeeles je za Slobodnu Dalmaciju izjavila da osobe koje prebole teži ili teški oblik Covida-19, te su bile stavljene na respirator, razviju oblik PTSP-a nakon što pobijede bolest. Kako kaže znanstvenica, to je saznala u razgovoru s kolegama kliničarima koji su osobno nailazili na takve primjere.

Međutim, Yeeles nije mogla govoriti o tome zašto je to tako jer, veli ona, taj segment posla ne spada u njezinu kompetenciju. Zašto imaju oblik PTSP-a nakon što se vrate u “normalnu” Slobodna Dalmacija upitala je poznatog splitskog psihijatra doc. dr. sc. Borana Uglešića s Klinike za psihijatriju splitskog KBC-a.

“Kod nas u Hrvatskoj PTSP se povezuje s ratnim zbivanjima iz Domovinskog rata, međutim PTSP se može javiti kod bilo kojeg traumatskog iskustva (liječenje, prometna nesreća, silovanje…), jer mi u stvari govorimo o odgovoru na stresni događaj ili situaciju koja je izuzetno ugrožavajuća ili pak katastrofalne prirode (…) Očekivano je da će osobe koje su prošle traumatično liječenje kao što je respirator imati strah, a taj strah izaziva brze promjene u tijelu bolesnika koje ga pripremaju na obranu od opasnosti ili njezino izbjegavanje. Zato ovakve osobe (koje pate od PTSP-a) osjećaju napetost i strah čak i kada više nisu u opasnosti”, objašnjava dr. Uglešić.

Drugi val kao 'okidač'

'Vraćanje slika iz prošlosti' glavni je problem PTSP-a, što znači da pacijenti proživljavaju traume koje su već prošli. Pacijent koji je preživio koronu i čiji je život bio ugrožen, može “vraćati” slike koje su mu ostale u podsvjesti za vrijeme teškog liječenja i oporavka.

“Naravno, tu zasigurno treba uključiti i noćne more, zastrašujuće misli…, a vrlo je bitno naglasiti da okidači simptoma mogu biti bilo koje situacije koje podsjećaju na traumatični događaj. Tako u tu skupinu ‘okidača’ možemo uključiti i mogući drugi val koronavirusa. Naime, osobe koje su u prvom valu imale teških zdravstvenih problema s koronavirusom i jedva su ostale žive, razvijaju strah od mogućeg drugog vala, jer se pribojavaju da će se ponovno podsjetiti na proživljena traumatična iskustva koja su proživljavale prilikom prvog liječenja.

Prirodno je da čovjek koji iskusi ovako traumatičnu situaciju razvije simptome PTSP-a. Ako ti simptomi nestanu nakon nekoliko tjedana, možemo govoriti o akutnoj reakciji na stres. Međutim, kada simpromi potraju nekoliko tjedana i postanu trajni problem, onda u pitanju može biti PTSP. U tom slučaju se pojavljuju osjećaj krivnje, brige, emocionalna tupost, napetost i još niz simptoma koji ukazuju na PTSP. PTSP se također može pojaviti i kod žrtve silovanja ili osoba koje prežive teške prometne nesreće. Kod PTSP-ja je najgore što razne informacije “u glavi” osobu podsjećaju na traumu i mogu pokrenuti simptom izbjegavanja. Najčešći takav primjer je kod osoba koje prožive tešku prometnu nesreću, pa nakon toga razviju PTSP i zbog toga izbjegavaju ponovnu vožnju ili čak možda više nikada i ne sjednu za upravljač automobila. Tako se kod nekoga, tko je razvio PTSP zbog proteklog teškog liječenja od koronavirusa, može razviti strah od liječnika ili liječenja”, pojašnjava splitski psihijatar za Slobodnu Dalmaciju.

Pandemija koja je na neki način “zarobila svijet” te bacila na koljena svjetsko gospodarstvo i turizam, ostavlja posljedice i na mentalno zdravlje ljudi.

Capak: 'Cjepivo prvo dobivaju rizične skupine, a Hrvatska će ga dobiti među prvima u EU'

Ministar Vili Beroš najavio je da je Hrvatska rezervirala 1,5 milijuna doza cjepiva protiv korone, a Krunoslav Capak je otkrio tko će ga u Hrvatskoj dobiti među prvima. 

- Sasvim sigurno će Hrvatska kupiti to cjepivo i na kraju će platiti cijenu. To je vrlo slično nabavci pandemijskog cjepiva protiv gripe. U slučaju da dođe do pandemije, Hrvatska plaća rezervaciju. Onda kad se izolira virus i kad se počne proizvoditi cjepivo, mi ćemo brzo doći na red jer plaćamo rezervaciju. Oni koji ne plaćaju rezervaciju doći će kasnije na red i neće moći na vrijeme cijepiti populaciju - objasnio je Krunoslav Capak u Dnevniku Nove TV.

- To radi EU, ne radimo mi to. Mi samo EU-u prijavljujemo količinu za koju smo zainteresirani, a oni provode javni natječaj, dogovaraju cijenu i ugovaraju redoslijed - odgovorio je na pitanje kod koje tvrtke je rezervirano cjepivo. 

Na pitanje kome je namijenjeno 1,5 milijuna doza, objasnio je da se radi o rizičnim skupinama: "To su osobe preko 50 godina i osobe s kroničnim bolestima. Važno je i da se zdravstveni djelatnici cijepe", najavio je Capak.  

U SAD-u od koronavirusa umrlo više od 150 tisuća ljudi

Broj umrlih od koronavirusa u SAD-u prešao je u srijedu 150.000 ljudi, najviše na svijetu, pokazuju podaci Reutersa. 

Diljem nacije smrtnost od covida-19 u porastu je tri tjedna zaredom, dok je broj novih slučajeva nedavno počeo opadati prvi puta od lipnja.

Porastom slučajeva u Arizoni, Kaliforniji, Floridi i Teksasu ovaj mjesec bolnički kapaciteti su pretrpani.

To je prisilio savezne države da naprave zaokret u ponovnom otvaranju svojih ekonomija koje su bile ograničene karantenom uvedenom u ožujku i travnju kako bi se zaustavilo širenje virusa.

Teksas prednjači s gotovo 4000 smrtnih slučajeva ovaj mjesec, a slijedi ga Florida s 2900 i Kalifornija, država s najviše stanovnika, s 2500. 

Dok je smrtnost naglo narasla u srpnju u ove tri države, New York i New Jersey i dalje prednjače po ukupnom broju smrtnih slučajeva po stanovniku.

Od 20 zemalja s najvećim brojem zaraženih, SAD se nalazi na šestom mjestu po broju umrlih na broj stanovnika, s 4.5 umrlih na 10 tisuća ljudi. Negativniji omjer imaju Velika Britanija, Španjolska, Italija, Peru i Čile.
 

Zakupljeni hotel u Trlju zasad bez smještaja turista pozitivnih na covid

Splitsko-dalmatinska županija zakupila je hotel "Sv. Mihovil" u Trilju kao karantenu za strane turiste pozitivne na koronavirus ili one koji su bili u kontaktu sa zaraženima, ali dosad se nitko nije koristio tim smještajem, doznaje se od načelnika Županijskog stožera Civilne zaštite Luke Brčića.

"Naša županija je zakupila svih 25 soba hotela 'Sv. Mihovil' u Trilju za srpanj i kolovoz da u njega u slučaju potrebe budu smješteni strani turisti s lakšim oblikom bolesti koronavirusa ili oni turisti koji su bili u kontaktu sa zaraženima, ali srećom u srpnju nijedan turist nije imao potrebu za takvom karantenom", rekao je za Hinu Brčić, koji je i splitsko-dalmatinski dožupan.

Objasnio je da je hotel "Sv. Mihovil" u Trilju predviđen za smještaj, to jest karantenu eventualno oboljelih stranih turista iz priobalnoga i kopnenog dijela Splitsko-dalmatinske županije, a na otocima, primjerice na Braču i Hvaru, lokalne zajednice također su osigurale prostor za potrebe eventualno zaraženih stranih turista.

Po njegovim riječima, turisti u dosadašnjem dijelu sezone nisu imali potrebe koristiti se takvim smještajem ni na otocima ni na kopnu, što je pozitivno za hrvatski turizam u svijetu jer pridonosi "našem ugledu kao sigurna turistička destinacija".

Korona i Hrvatska: U  zadnjih 14 dana smo među najgorima u EU

Na stranicama Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti mogu se pronaći podaci o zaraženima korona virusom u pojedinim državama svijeta i prema tim statistikama slika Hrvatske baš i nije tako dobra kako se čini.

U posljednja 24 sata u Hrvatskoj je zabilježen 71 novi slučaj zaraze, trenutno je 754 aktivnih slučajeva, a umrla je jedna osoba.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 4993. Od početka epidemije testirano je ukupno 115 722 osobe, a u protekla 24 sata testirano ih je 1632 što daje postotak pozitivnih od 4,32 posto.

Kada se, pak, pogleda podatke Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti o broju zaraženih na 100.000 u zadnjih 14 dana Hrvatska je među najgorima u Europi.

Neslavno prvo mjesto s 214.9 pripada Luxemburgu, a nakon njega su Rumunjska s 69.4, Španjolska s 49.2 i Bugarska s 46.1. Potom je tu Švedska s 34.1, Portugal s 32.7, Belgija s 29.3 te Hrvatska s 26.9.