Novom optužnicom Djakovića se tereti da je kao bankar od 2007. do 2018. prisvajao novac s depozita klijentice koji je ona oročila još 2006.
Nova optužnica za 'vrličkog bankara': Godinama muljao sa štednjom koju je žena oročila
Općinsko državno odvjetništvo u Splitu je nakon istrage podiglo optužnicu protiv Srđana Djakovića (61) zbog tri pronevjere i tri kaznena djela krivotvorenja isprava.
Okrivljeniku se optužnicom stavlja na teret da je od 24. siječnja 2007. do 19. ožujka 2018. u svojstvu zaposlenika jedne banke, raspoređenog na radnom mjestu bankar specijalist za fizičke osobe u ispostavi te banke na području Splitsko-dalmatinske županije, u više navrata prisvajao novčana sredstva s depozita klijentice koje je ona oročila 22. siječnja 2006. do 21. siječnja 2007.
Tereti ga se da je oštećenici svake godine davao ugovore o oročenom depozitu na rokove od daljnjih dvanaest mjeseci koje nije prijavljivao u sustavu banke do 18. ožujka 2018. već je sastavljao neistinite podatke radi zavaravanja klijentice o stvarnom iznosu njenog depozita pa je tako nakon dvanaest mjeseci nakon dospijeća prisvojio sredstva depozita u iznosu od 50.023,56 i 3.000,00 švicarskih franaka u kunskoj protuvrijednosti. Ostatak novca od 100.000 švicarskih franaka je dalje oročavao do 29. ožujka 2013., iako je klijentica svake godine obnavljala ugovor o depozitu u iznosu od 150.000,00 švicarskih franaka čime se iznos depozita počevši od 10. lipnja 2013. počeo smanjivati sve do 19. ožujka 2018. kada je isplaćen zadnji iznos od 5.500,60 švicarskih franaka kada je nakon isplate račun te valute za depozite bio zatvoren.
Oštećenica je tako 24. lipnja 2019. pristupila u tu ispostavu banke i tražila da joj razroči ugovor o depozitu u švicarskim francima u iznosu od 150.000,00, od čega je iznos od 50.750,00 franaka prebacila na štedni račun po viđenju koji je okrivljenik ručno upisao u štednu knjižicu, a ostatak od 100.000,00 franaka oročio je na rok od dvanaest mjeseci, iako taj ugovor u sustavu nije postojao nego je kreirao dokumente radi daljnjeg zavaravanja klijentice po kojem je ona oročila iznos od 90.000,00 eura na rok od dvanaest mjeseci.
Okrivljenika se tereti da je isti ugovor, nakon dva dana, 26. lipnja 2019. bez njenog znanja, razročio i preraspodijelio tako što je iznos od 30.000,00 eura ponovno oročio na rok od dvanaest mjeseci, a iznos od 47.337,50 eura prebacio na devizni račun u valuti švicarskih franaka (preračunato 50.750,00 CHF) pri čemu je ostatak novca u iznosu od 12.667,01 eura u dva navrata 27. lipnja 2019. protupravno prisvojio i zadržao za sebe, tj. od ukupnog depozita oštećenice protupravno prisvojio 100.000,00 švicarskih franaka i 60.000,00 eura, a u tom je iznosu banka obeštetila klijenticu oštetivši time banku za ukupni iznos od 1.162.475,94 kuna.
Okrivljenika se tereti da je od 24. studenog 2014. do 28. studenog 2013., u istom svojstvu i u istoj ispostavi banke, u tri navrata protupravno prisvajao novčana sredstva s depozita u iznosu od 90.045,81 kuna s oročenog depozita klijenta, odnosno da je sastavljao neistinite isplatnice, a ta je sredstva klijent prethodno oročio 29. svibnja 2005. u iznosu od 70.000,00 kuna na rok od dvanaest mjeseci, koji se automatski obnavljao. Tereti ga se da je navedeno učinio znajući da je taj klijent preminuo 17. siječnja 2007. i da nitko u sustavu banke nije imao punomoć za raspolaganje po tom depozitu odnosno računu pokojnika. Tereti ga se da je time protupravno prisvojio i zadržao za sebe ukupni iznos od 90.045,81 kuna u kojem je banka obeštetila zakonske nasljednike 3. prosinca 2019. nakon reklamacije, oštetivši time banku za navedeni iznos.
Okrivljenika se tereti da je 29. travnja 2011. u istom svojstvu iste ispostave banke, razročio depozit klijentice koji je ona prethodno oročila 23. veljače 2011. u iznosu od 146.923,76 eura na rok od dvanaest mjeseci, tako što je protupravno prisvojio iznos od 47.526,73 eura, a ostatak oročio 8. lipnja 2011. Tereti ga se da je potom nastavio sa protupravnim prisvajanjem deponiranih sredstava i sredstava koje je klijentica naknadno pridodavala depozitu prilikom obnavljanja ugovora, a te ugovore nije prijavljivao u sustavu banke od 3. lipnja 2014. pa nadalje, već ih je sastavljao i predavao klijentici navodeći neistinite podatke radi zavaravanja nje o stvarnom iznosu njenog depozita.
Budući da je prilikom zatvaranja te ispostave banke pronađen pokidan ugovor o depozitu na ime oštećenice u iznosu od 225.303,36 eura datiran 8. ožujka 2018., banka je nakon reklamacije klijentice i provedenog financijsko-računovodstvenog vještačenja o isplatama izvršenim s njenog računa od 2010. godine pa nadalje, obeštetila klijenticu za iznos od 196.403,90 eura.
S obzirom da su prethodno policijski službenici od klijentice privremeno oduzeli iznos od 229.900,00 eura; koji joj je okrivljenik 8. studenog 2019. donio u kuću na ime oročenog depozita; taj je iznos predan na pohranu u drugu poslovnicu banke čime je banka oštećena u iznosu od 196.403.90 eura umanjenom za razliku vraćenih i isplaćenih sredstava po vještačenju (iznos od 162.907,80 eura) koji je okrivljenik protupravno prisvojio i zadržao za sebe oštetivši time banku u ukupnom iznosu od 1.232.654,74 kuna.