'Moje mjesto pod suncem': Oni pomažu djeci, a sad njima treba pomoć da urede novi prostor

Budućnost leži na mladima, na njihovom odgoju i obrazovanju - složit će se mnogi, no jeste li znali da je djetetu koje je u riziku od siromaštva čak sedam puta teže upisati fakultet nego ostaloj djeci? Pokazalo je to znanstveno istraživanje, objavljeno u National Bureau of Economic Research, prema kojem su genske predispozicije za talente jednako raspoređene među djecom bogatih i siromašnih, no, tvrde autori studije Nicholas W. Papageorge i Kevin Thom,  za njhov akademski uspjeh ipak je važnije roditi se u bogatoj obitelji nego s velikim talentima.

- Visoka obrazovna postignuća u snažnoj su korelaciji s visinom plaća, zdravljem i životnim zadovoljstvom, osobito u razvijenim zemljama. Ako nemaju obiteljske resurse, čak i vrlo bistra, prirodno nadarena djeca, morat će plivati protiv sruje - svojedobno su izjavili navedeni istraživači, upozorivši da se potencijal takve djece, iz siromašnih obitelji, nažalost trati.

Upravo tu važnost, osiguravanja jednakih šansi za svu djecu, prepoznao je i Centar za kulturu dijaloga, koji u sklopu programa za siromašnu djecu "Moj mjesto pod suncem", već nekoliko godina provodi projekt usmjeren, između ostaloga, na pružanje volonterske pomoći u učenju socijalno i ekonomski ugrožene djece.

Riječ je o neprofitnoj organizaciji civilnog društva, osnovanoj 2014. godine, koja je posvećena borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti te promicanju vrijednosti građanske solidarnosti i društvenog dijaloga. 

- Cilj programa je pružiti djeci sve ono što bi im trebalo pružiti društvo, budući da im to ne mogu pružiti roditelji. Potaknuti radoznalost i učenje, ali i vratiti toj djeci samopouzdanje i povjerenje u društvo. Preventirati transgeneracijski prijenos siromaštva te im pružiti priliku za razvoj, uvažavajući njihovu individualnost i potrebe. Želimo postići da djeca uspijevaju na temelju svog talenta i sposobnosti, a ne da ih određuju ograničene socijalne mogućnosti - objašnjava čelnica CeKaDe-a Sandra Grozdanov.

'Bio je emocionalno zakinut'

Kao primjer navodi iznimno nadarenog dječaka, koji vrlo brzo rješava matematičke zadatke, što su odmah primijetili njegovi učitelji i instruktori. U posjeti riječkom Laboratoriju za precizno inženjerstvo i tehnologiju mikro i nano sustava, među svojim vršnjacima istaknuo se kao "tehnički tip",  koji je svojim zaključcima zapanjio i tamošnje znanstvenike. No njegova iznimno teška situacija kod kuće, zbog koje je emocionalno zakinut,  a samim tim i intelektualno blokiran, onemogućen mu da ispolji svoje talente. Nije da mu roitelji, iza kojih su također teške obiteljske priče, ne žele pomoći, no njihovo siromaštvo im to onemogućava.

I da nije programa "Moje mjesto pod suncem", kojemu je svrha upravo pomoći djeci iz siromašnih i ugroženih obitelji, njegov talent i sposobnosti najvjerojatnije bi ostali neprepoznati. Upravo zahvaljujući stipendiji koju je dobio putem Centra za kulturu dijaloga i Zaklade "Solidarna", bistri dječak triput tjedno odlazi kod psihologa i logopeda, koji mu pomažu da se lakše nosi s problemima, ujedno dobivajući 50 kuna mjesečno za školske potrebe i izlete.
- Siromaštvo rezultira socijalnom isključenošću djece, što na njih ostavlja dalekosežne posljedice. Njihov je svijet zatvoren i oni ne znaju za nešto drugo. Takva djeca često nisu bila u kinu ili kazalištu, ona su isključena i izolirana, a naš program im zna biti prvi susret s drugačijim svijetom i njihova prva socijalna mreža izvan obitelji i škole - objašnjava Grozdanov, koja pritom ne zaboravlja ni roditelje, za koje je pokrenuta radionica kojoj je cilj ojačati odgojne kapacitete kroz radionice koje kombiniraju s grupama podrške, usput im omogućavajući obiteljske izlete, koje si inače ne bi mogli prisuštiti.

Ne mogu si priuštiti aktivnosti

Dodaje i kako se, unatoč tome što se djeci u današnje vrijeme nude brojne izvannastavne aktivnosti, većina njih plaća: od instrukcija do sportskih aktivnosti i izleta. A to onda, naravno, potiče socijalno raslojavanje među njima, s obzirom na to da djeca iz siromašnih obitelji takav "luksuz" sebi ne mogu priuštiti.

Kako program izgleda u praksi? 
Svako dijete dobiva mapu s glavnim informacijama i interesom djeteta, te procjenom što bi mu trebalo. U sklopu programa djeluje jedanaest radionica - gluma, ples, šivanje, kreativna, kulinarska, eko radionica, pomoć u učenju, informatika, matematika, radionica osnaŽivko, astronomija. Vrijedni 50-tak volontera, raznih struka, prate djecu tijekom cijele godine, uz individualizirani psihološki rad po potrebi. Vode se dnevnici i provodi evaluacija za svako dijete, a zahvaljujući posebnoj aplikaciji, koju je za program razvio jedan informatičar-volonter,  razvoj djece moguće je pratiti tijekom cijele godine. Rezultati i pomaci su itekako vidljivi.

Siromašno dijete često je "nevidljivo".
- Ako dijete ima zdravstvenih poteškoća, to će se često vidjeti na njemu i sažalit ćemo se. Izgled će nas potaknuti da se pokrenemo i pomognemo. No, na djeci s kojom mi radimo to se ne vidi, a ima takvih slučajeva gdje dijete u danu pojede samo jedno kuhano jaje. Puno njih nema osnovne stvari, nemaju svoj krevet ili radni stol, a o vlastitoj sobi uopće ne razgovaramo. Tek kad dođete u njihov dom shvatite u kakvim uvjezima žive - priča Grozdanov, naglašavajući kako nije bit samo iskorijeniti glad, koliko pomoći siromašnima izaći iz začaranog kruga neimaštine i besperktivnosti te ih ponovno uključiti u društvo - sitiče Grozdanov.
Usput rečeno, prije pet godina ova udruga uspjela je ishoditi ukinuće poreza na doniranu hranu, kako bi se police socijalne samoposluge više napunile. Na tom tragu, kažu, rade i danas, snažno zagovarajući donatore i Vladu RH da učine sve kako bi se, umjesto da se baca, hrana donirala.

Siromaštvo najviše pogađa djecu 

Podsjetimo, prema posljednjim podacima Grada Rijeke (iz rujna ove godine) pravo na besplatnu marendu ove školske godine ostvaruje ukupno 777 osnovaca, što znači da roditelji svakog desetog riječkog osnovca ne može izdvojiti 140kn mjesećno za školsku marendu, a više od pola ne može ih izdvojiti ni za ručak budući da 373 osnovca također ostavruje pravo na besplatan obrok u programu produženog boravka.
No, tu trenutnoj socijalnoj slici riječkih učionica nije kraj jer gotovo trećina korisnika riječkih pučkih kuhinja čine upravo djeca.
– Trenutno imamo 261 korisnika pučke kuhinje, od čega je 77 samaca te 83 djece, koja svakodnevno svoj topli obrok dobiva iz pučke kuhinje. Radi se o djeci od zglavnom 6 - 15 godina, no ona najčešće nisu jedina u obitelji koja ostvaruju pravo na obrok, već se radi o više članova obitelji, koji su ujedno uglavnom i korisnici zajamčene minimalne naknade. Među njima su i djeca jasličke dobi, a trenutno je najmlađi korisnik ove usluge dijete od 15 mjeseci - doznajemo od Ružice Ninić, zamjenice ravnatelja riječkog Centra za socijalnu skrb.