Dogodilo se nešto što je na razini ekološke katastrofe, jučer je otrovni industrijski otpad iz tvornice DiV u Kninu dospio u rijeku Krku i došao do Nacionalnog parka Krka, kaže Bulj
Miro Bulj tvrdi: Došlo je do ekološke katastrofe na Krki
Saborski zastupnik Miro Bulj (Most) upozorio je u srijedu na ekološku katastrofu na rijeci Krki te pozvao ministra zaštite okoliša Tomislava Ćorića da zaštiti vode u Dalmatinskoj zagori.
Dogodilo se nešto što je na razini ekološke katastrofe, jučer je otrovni industrijski otpad iz tvornice DiV u Kninu dospio u rijeku Krku i došao do Nacionalnog parka Krka, a vodu iz Krke koristi cijelo šibensko područje, upozorio je Bulj na početku saborske rasprave o izmjenama Zakona o carinskoj službi koje su predložene s obzirom da se dio inspekcijskih poslova Carinske uprave prebacuje na Državni inspektorat koji je s radom počeo 1. travnja, objedinivši 20-ak inspekcija.
Još jedna zakonska intervencija zbog Državnog inspektorata razljutila je Gordana Marasa (SDP). Zbog HDZ-a i Andrije Mikulića, glavnog pobočnika Milana Bandića i Andreja Plenkovića, donijeli smo više zakona nego zbog bilo koje druge teme, mijenjali smo 20-ak zakona da bi se uhljebilo Mikulića, ustvrdio je zastupnik.
HDZ i saborsku većinu proziva da nisu napravili ništa da se zaposle novi ljudi, zaustavi iseljavanje, podignu plaće i mirovine, ali su se pobrinuli da „uhljeblje“ Mikulića.
Njegove tvrdnje odbacuje Antun Kliman (HDZ). Zakoni se nisu donosili zbog jednog čovjeka, nego zbog efikasnosti inspekcijskih službi, kaže Kliman, uvjeren da će Inspektorat opravdati svoje ponovno formiranje nakon četiri-pet godina, koliko je prošlo od kad je bivša, SDP-ova Vlada, razdvojila inspekcije.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zriniušić izvijestio je da su do sada iz Carinske službe u Inspektorat prešla 72 državna službenika.
Škibola upozorio na kroničan problem medicinskih sestara i tehničara
Nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola upozorio je u srijedu na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru kako u Hrvatskoj kronično nedostaju medicinske sestre i tehničari, njih između osam i dvanaest tisuća upitavši koji je cilj takve ekonomske i zdravstvene politike Vlade.
Upozorio je kako samo u zagrebačkom KBC-u nedostaje 300 sestara, a u riječkom njih 100 i zbog toga dolazi do niza problema - premorenost, povećani stres i opterećenje pa zbog teškog i napornog rada nemaju vremena za život i obitelj, a plaće su im sramotno male.
U prilog tome naveo je da medicinska sestra u riječkoj bolnici dobiva oko pet tisuća kuna, viša medicinska sestra pet i pol tisuća kuna, a najviša plaća koju može ostvariti je oko šest tisuća kuna. Mjesečno iz riječkog KBC-a odlazi 10-ak sestara na rad u inozemstvo gdje su im plaće oko dvije do dvije i pol tisuća eura, rekao je.
S takvom tendencijom srednje medicinske škole i zdravstvena učilišta bit će u službi drugih država članica EU poput Njemačke, Irske i Austrije, a ne Hrvatske, a što, kako je rekao, ne brine velike patriote iz HDZ-a, u ovom slučaju konkretno ministra zdravstva Milana Kujundžića, naglasio je Škibola. Upitao je Kujundžića nije li ga sram što se to događa u vrijeme njegova mandata i da se kao rješenje predlaže uvođenje kvota za zapošljavanje 200 medicinskih sestara iz inozemstva, umjesto da se našima povećaju plaće i poprave radni uvjeti.
Uvjeti rada su im katastrofalni, često su ponižavane od pojedinih liječnika i pacijenata, pa čak i izložene fizičkim napadima, u pojedinim bolnicama im se ne priznaje niti visoka ili viša stručna sprema, pa primaju plaću za srednju stručnu spremu, tvrdi Škibola.
Smatra da to sve pokazuje da vlada ne cijeni medicinske sestre i tehničare. Po njegovim riječima mnoge mobing zbog straha i ne prijavljuju, a one koje to učine budu uglavnom "zaštićene" tako da ih se premjesti na neko drugo radno mjesto što im uzrokuje dodatan stres dok zlostavljači nemaju nikakve sankcije.
Kod većine koncesionara i privatnika uvjeti su također sramotno loši i ponižavajući, tvrdi Škibola. U mnogim privatnim ustanovama, posebno domovima za starije i nemoćne osobe, sestre rade za minimalne plaće, a broj za koje skrbe je prevelik i izvan svih normi. Tako se događalo da jedna medicinska sestra sa jednom ili dvije njegovateljice skrbi za 70 ljudi, upozorio je Škibola.
Napomenuo je kako su mnoge medicinske sestre vrlo nezadovoljne trudom i rezultatima koje čini Komora medicinskih sestara u koju su obavezne biti učlanjene i plaćati članarinu i zbog svega toga mnoge dožive i sindrom sagorijevanja na poslu.