Merkel miri Ukrajince i Ruse: "Ovdje nema vojnog rješenja"

Njemačka kancelarka Angela Merkel zatražila je u četvrtak mirno rješenje ukrajinsko-ruskog sukoba i od Rusije zatražila da Ukrajini omogući pristup Azovskom moru i luci Mariupolj.

„Ovdje nema vojnog rješenja. Mora se i dalje razgovarati“, rekla je Merkel prilikom otvaranja Njemačko-ukrajinskog gospodarskog foruma u Berlinu te je od Ukrajinaca zatražila da „zadrže prisebnost“.
 
Ona je najavila da će o ovoj temi razgovarati i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na rubu sastanka zemalja G20 u Argentini.

SUKOB SE NASTAVLJA Blokirali im luke: 'Rusija nas želi izbaciti s našeg teritorija'

Njemačka kancelarka Rusiju je optužila da je gradnjom mosta na ulazu u Azovsko more otežala promet Kerčkim tjesnacom.
 
„Za ovo je u potpunosti odgovoran predsjednik Putin“, rekla je Merkel. Ona je obećala da ću u okviru tzv. Normandijskog formata, zajedno s Francuskom, pokušati u dijalogu s Kijevom i Moskvom pronaći dugoročno rješenje za okončanje sukoba Rusije i Ukrajine.
 
„Dosadašnji rezultati su slabi“, rekla je njemačka kancelarka.
 
Merkel je istodobno Moskvu optužila da vrši pritisak i na druge susjedne zemlje poput Azerbajdžana, Armenije, Gruzije i Moldavije. „Postoji čitav niz zemalja koje se ne mogu razvijati brzinom kojom bi htjele. I mi Nijemci ne možemo samo tako pred tom činjenicom zatvarati oči“, rekla je Merkel ocijenivši da su sankcije Rusiji opravdane, iako, kako je rekla, stvaraju gubitke i njemačkom gospodarstvu.

DO KRAJA GODINE Rusija će razmjestiti nove raketne sustave na Krimu

 
„Ovdje se radi o principijelnim pitanjima. Uveli smo sankcije kako bi pokazali da ove zemlje također imaju pravo na razvoj. To su temelji međunarodnog prava“, rekla je Merkel, ali se nije izjasnila o eventualnim novim sankcijama protiv Rusije.

Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert kazao je u srijedu kako je Njemačka, unatoč jačanju napetosti u regiji, još uvijek predana izgradnji plinovoda Sjeverni tok 2, koji će omogućiti Rusiji da zaobiđe Ukrajinu prilikom transporta plina u Europu, naglasivši da je riječ o ekonomskom projektu.

NAJOZBILJNIJI SUKOB DO SADA Ukrajinska vojska pripravna, Rusija krivi Kijev za incident

SAD i neki europski dužnosnici pojačali su kritike na račun projekta, nakon što je Rusija u nedjelju zaplijenila tri ukrajinska broda blizu Krima. Kritičari navode da će izgradnjom plinovoda Njemačka i Europa postati preovisne o ruskim energentima.

Seibert je također rekao da Njemačka još uvijek želi osigurati položaj Ukrajine kao tranzitne zemlje za prijenos plina iz Rusije u Europu. 

Porošenko zove u pomoć NATO, Putin šalje na Krim sustav S-400

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko pozvao je NATO-ove brodove u Azovsko more, a Tursku da zatvori Bospor nakon sukoba s Rusima kod Krima gdje je Moskva u četvrtak rasporedila novi napredni raketni sustav S-400, prenose agencije.

Porošenko je za najtiražniji njemački dnevnik Bild izjavio da bi brodovi Sjevernoatlantskog saveza "pomogli Ukrajini jamčiti sigurnost".

"Trebamo snažnu, odlučnu i jasnu reakciju na agresivno ponašanje Rusije", rekao je Porošenko za Bild i medijsku grupu Funke.

Odbacio je tvrdnje Rusije da je Ukrajina provocirala Moskvu uplovljavanjem triju njezinih brodova u Azovsko more, vodama koje Ukrajina i Rusija dijele.

"Ne vjerujte Putinovim lažima", rekao je Porošenko o ruskome predsjedniku pa objasnio da Vladimir "Putin želi stari ruski imperij natrag. On vidi sebe kao ruskog cara, i njegovo carstvo ne može funkcionirati bez Ukrajine. On nas vidi kao svoju koloniju".

Kako je prenijela ruska novinska agencija TASS, Moskva je u četvrtak rasporedila novi, četvrti bataljun naprednih projektila zemlja-zrak S-400 na Krimu. Raspoređen je na sjeveru poluotoka, rekao je glasnogovornik ruske Crnomorske flote.

Rusija je Krim anektirala od Ukrajine 2014., a raspoređivanje novog sustava S-400 uslijedilo je pošto je Rusija u nedjelju zaplijenila tri broda ukrajinske mornarice i odredila pritvor ukrajinskim mornarima. 

Ukrajinski mornarički zapovjednik pozvao je Tursku, članicu NATO-a da zatvori Bosporski tjesnac za ruske brodove, piše njemačka agencija dpa.

"Zatražit ćemo od Turske da zatvori Bospor tako da Rusi znaju" da je njihova zemlja prekršila međunarodno pravo, rekao je admiral Ihor Vorončenko na konferenciji za pomorsku sigurnost u Kijevu.

"Uvjeren sam da će međunarodna zajednica prepoznati čin agresije počinjen protiv Ukrajine", rekao je Vorončenko. 

Zapljena ukrajinskih brodova podigla je napetost na najvišu razinu od 2015., kada su proruski pobunjenici ustali protiv kijevske vlade u Donbasu na istoku zemlje, što je izazvalo rat koji je odnio desetke tisuća ljudi.

Porošenko je u razgovoru za Bild također pozvao Njemačku, najvećeg i najbogatijeg kupca plina u Moskvi, da zaustavi izgradnju podmorskog plinovoda koji bi omogućio Rusiji da ga izravno isporuči Njemačkoj, zaobilazeći Ukrajinu.

Njemačka na plinovod, što ga gradi ruska državna energetska tvrtka Gazprom, gleda kao na privatnu investiciju. No, Merkel je nedavno priznala "političku dimenziju" plinovoda i rekla da Ukrajina mora i dalje biti kanal za ruski plin koji će se prodavati u zapadnoj Europi.

Njemački dužnosnici priopćili su u srijedu da je njihova pozicija prema plinovodu nepromijenjena i da je razgovor o strožim sankcijama protiv Moskve, koji su zahtijevale Sjedinjene Države i neki europski političari, bio "preuranjen".