Predsjednik Nacionalnog antikorupcijskog vijeća Nikola Grmoja rekao je nakon sjednice tog vijeća, da prijaviteljima nepravilnosti, treba osigurati pravnu pomoć, neovisno o imovinskom cenzusu
Grmoja tvrdi: Zviždačima treba osigurati pravnu pomoć
"Zaštita prijavitelja nepravilnosti je od javnog interesa i činjenicu da su oni istupili država treba respektirati i stati iza njih", rekao je Grmoja nakon sjednice i dodao kako su željeli poslati poruku vladajućima - kada je riječ o izradi novog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i sustava - da je prijaviteljima potrebno osigurati pravnu pomoć neovisno o imovinskom cenzusu.
Podsjetio je da su u slučaju Cvrtila i Đerek "oni koji ih proganjaju sve platili javnim novcem - u slučaju Maje Đerek novcem svih nas, jer se radi o tvrtki Državne nekretnine, a u slučaju Adrijane Cvrtile novcem građana Kutine".
"Kada njih treba zaštititi, država ne želi izaći u susret i omogućiti da se njihov odvjetnik financira iz javnih sredstava", upozorio je Grmoja.
"Njihovo djelovanje je u zaštiti ne samo njihovih interesa, nego i javnog interesa i nastojali smo ubrzati postupanje sudova time da smo predložili Ministarstvu pravosuđa da obveže sudove da vode evidenciju o predmetima i trajanju postupaka koji se tiču prijavitelja nepravilnosti", izvijestio je.
Što se tiče retroaktivnosti, Grmoja je rekao da će tražiti modele da svi prijavitelji nepravilnosti koji nisu potpali pod novi zakon koji će se donijeti - a nije se dosad donio u skladu s direktivom "zbog indolentnosti vlasti" - da i oni budu zaštićeni u skladu s novim zakonodavnim okvirom.
Prijaviteljica nepravilnosti u trgovačkom društvu "Eko Moslavina" Adrijana Cvrtila upozorila je na "izostanak volje vladajućih", jer nitko od njihovih predstavnika nije došao na sjednicu. "To pokazuje odnos prema zviždačima".
Po njezinom mišljenju, prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti je izuzetno manjkav i nije zviždačima dao ništa. Dodala je i kako je nezadovoljna nastupom predstavnika Ministarstva pravosuđa državnog tajnika Josipa Salapića koji je izjavio da su njime jako zadovoljni.
"Nezadovoljni smo i sporošću pravosuđa i nepostupanjem po zakonski propisanim rokovima", rekla je i napomenula kako njezin zahtjev za privremenom mjerom za povratak na posao, unatoč zakonskom roku od osam dana, i dalje "stoji u ladici sutkinje građanskog suda u Kutni".
Pozdravila je prijedlog uvođenje besplatne pravne pomoći zviždačima bez imovinskih cenzusa.
Đerek: Udruga se javila svima, odgovorila samo oporba
Prijaviteljica nepravilnosti u trgovačkom društvu Državne nekretnine Maja Đerek rekla je da su se kao udruga obratili svim saborskim klubovima, no da im se javila sam oporba.
"Vladajući moraju znati da mi jedino zajedno možemo mijenjati sustav i surađivati s ljudima kojima se to stvarno dogodio, a ne donositi prazne zakone i direktive, već moraju pratiti stanje na terenu", rekla je Đerek također izrazivši nezadovoljstvo što će se novi zakon primjenjivati za buduće slučajeve.
Đerek je najavila da će dati prijedloge kako bi se to moglo promijeniti.
"Budu li naše tužbe odbijene zbog formalnih razloga, to neće biti stimulativno za zviždače da prijave nove slučajeve nepravilnosti. Moramo mijenjati javno mnijenje da je prijavljivanje nepravilnosti potrebno i korisno za cijelo društvo", istaknula je Đerek te pozvala ljude da ih prijavljuju i da se ne boje.
Dodala je da se vjerojatno neće moći vratiti na posao, ali bi željela vidjeti što će biti s njezinom prijavom nepravilnosti.
Članica Nacionalnog antikorupcijskog vijeća Dalija Orešković (Centar) ustvrdila je kako prijedlog zakona o zaštiti zviždača "zviždi protiv njih" i da bi zviždača bilo više kad bi si to mogli priuštiti.
U praksi to znači da svaka prijava nepravilnosti dovodi zviždače do situacije da se protiv njih pokreću brojni postupci i da im je potrebna stručna odvjetnička pomoć u situaciji kada su ostali bez posla. S druge strane, upozorila je, javnim se novcem plaćaju postupci protiv zviždača.
Stoga je potrebno uvesti institut besplatne pravne pomoći, poručila je Orešković.