Granić: 'Dodik izaziva EU i SAD, nikakav separatizam'. Picula: 'Beograd je dobio jasnu poruku'

U posebnoj studijskoj emisiji oko ruske invazije na Ukrajinu novinarka 24sata Laura Šiprak razgovarala je  s Toninom Piculom, članom Europskog Parlamenta,  Mate Granić bivši ministar vanjskih poslova.. Razgovarali su ulasku Ukrajine u Europsku Uniju, ali i o Srbiji koja mora odlučiti hoće li izabrati Rusiju ili EU.

- Samo najhladnije činjenice. Jučer na općoj skupštini UN, to je američka rezolucija koju je sponzorirala i Hrvatska, 141 država je osudila rusku agresiju na Ukrajinu. Bilo je 35 suzdržanih i samo pet država protiv; Rusija, Bjelorusija, Eritreja, Sirija i Sjeverna Koreja. To se u povijesti UN-a nikad nije dogodilo. A drugo, u povijesti se nikad do sad nije dogodilo da je EU financirala naoružanje jedne države koja nije članica, dakle Ukrajine. Nikad se nije dogodilo da je Švicarska podržala sankcije, tradicionalno neutralna. Dakle, tu je Putin sigurno krivo procijenio, mislio je da će s ovom agresijom na Ukrajinu s blitzkriegom to riješiti u tri, četiri dana. Da će posvađati i rascijepiti EU. A dogodilo se baš suprotno, nikad nije bila više ujedinjena nego danas. Jednako tako, u bliskoj povijesti pa čak i u vrijeme Trumpa bio je propitkivan NATO. Ova agresija na jednu suverenu državu članicu UN-a je nešto najgore što se dogodilo nakon Drugog svjetskog rata. Ovim je međunarodni poredak ugrožen, a stvoren je nakon pobjede nad nacizmom i fašizmom nakon Drugog svjetskog rata. Ovom agresijom je ugrožen svjetsko međunarodni poredak - rekao Granić, posebni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za vanjsku politiku.

S obzirom na to da je Picula bio u mirovnoj misiji prije ruske agresije, zanimalo nas je je li mogao naslutiti da će suverena i samostalna država biti napadnuta od svog susjeda.

- U vrijeme kad sam posjetio tri ukrajinska grada; Kijev, Zaporožje i Mariupolj već se zapravo slutilo da gomilanje ruskih snaga na sjevernim granicama Ukrajine prema Rusiji kao i gomilanje ruskih trupa u Bjelorusiji ipak vodi prema eskalaciji krize koja traje osam godina. Međutim, moji ukrajinski sugovornici, bez obzira da li se radi o političkom vodstvu zemlje ili o građanima s kojima sam imao prilike razgovarati, ipak su odbijali mogućnost da će doći do takve otvorene agresije na njihovu zemlju. Oni su nas manje više uvjeravali da je rat njihova stvarnost zadnjih osam godina i da Putinove poteze do 24. veljače doživljavaju kao jednu vrstu ozbiljnog pritiska na Ukrajinu i na Zapad s namjerom da se za Rusiju osiguraju drugačiji sigurnosni uvjeti. Bez obzira na to što je bilo potpuno jasno da se ne radi o običnim vojnim vježbama, oni su bili uvjereni da će se možda u posljednji trenutak pronaći neko rješenje. No, nakon 24. veljače bilo je potpuno jasno da svijet u kakvom smo živjeli posljednjih 30-ak godina, nakon pada Berlinskog zida i kraja hladnog rata, na neki način se raspao pred našim očima. Na žalost nestaje i multilateralni globalni sustav koji je koliko toliko jamčio sprječavanje globalnog sustava. Sve su pretpostavke već postojale na osnovi lokalnog sukoba u Ukrajini - rekao je Picula.

Kolike su šanse da će Ukrajina brže pristupiti EU nego ostale zemlje?

- Osam članica EU tražila je da se hitno otvori proces u kojem bi Ukrajina dobila status kandidata u EU. Treba razjasniti ovu situaciju, radi se o političkoj poruci o opravdanoj želji da se Ukrajinci dodatno ohrabre. Ukrajini je definitivno mjesto u EU i trebaju sami odlučivati o svojoj i vanjskoj politici, no ne treba ih zavaravati da će preskočiti neki dio pristupanja. Pozdravljam tu želju da se formalno pokrene postupak ulaska u EU što i najavljuje predsjednik Zelenski - rekao je Picula.

Granić se složio s Piculom kako je bitno ohrabriti građane Ukrajine, ne samo nju, nego i na primjer Sjevernu Makedoniju, BiH koja ima puno problema.

- Bitno je podržati taj put prema EU, ali treba biti pravedan - dodao je.

Ako se otvori put potencijalnim članicama, to će biti snažna poruka Aleksandru Vučiću i Srbiji koji bi trebali odabrati stranu. Ako Srbija odabere EU, to znači da si je Europa osigurala ruskog saveznika kojeg ima na ovim prostorima.

- Točno, manevarski prostor se onda jako sužava što se tiče Srbije i mora se odlučiti - rekao je kratko Granić. 

Picula je rekao kako je Vučićeva odluka da ne sankcionira Rusiju sigurno utjecala na srpsku poziciju u EU.

- S mnogo političkih adresa iz EU, neovisno da li je riječ institucijama ili pojedinim zemljama članicama, je jasno rečeno Beogradu, da se ne radi o nekom sekundarnom političkom pitanju u kojem je moguće soliranje neke od država koje aspiriraju na članstvo. Radi se o pitanju koje zadire u samu srž europskog projekta. Radi se o napadu na jednu suverenu zemlju, potpuno bezrazložno, a napala ju je mnogo jača zemlja koja je izdala sve principe kolektivnog odlučivanja o zajedničkoj sigurnosti. Rusija je napala Ukrajinu kad je i sama predsjedala vijećem sigurnosti UN. Srbija ako želi zapravo napredovati, a ne napreduje četiri čak pet godina tada mora donijeti odluku da li sebe vidi kao članicu EU ili kao državu čija vanjska politika počiva ne samo na suradnji EU ali i službeno na dobrim odnosima s Rusijom i Kinom - rekao je Picula.

Granić je komentirao potez Dodika koji je nakon što su druga dva predstavnika BiH osudila ruski napad, otišao sa sastanka jer nisu zauzeli neutralni stav.

- Sve je očekivano. No s tim potezom dodatno izaziva EU. Dodatno izaziva SAD koji su jasno organizirali Daytonske pregovore i potpisivanje sporazuma. S druge strane je jednako važno da se izmjeni izborni zakon jer tri naroda moraju biti u BiH ravnopravna i konstitutivna kako je i dogovoreno u Daytonu. To nitko nema pravo promijeniti, samo legitimnim dogovorom triju naroda. Nikakav separatizam i unitarna država, to je davno dogovoreno - rekao je Granić.

Na YouTube kanalu 24sata, našoj Facebook stranici i portalu 24sata.hr iz dana u dan donosimo vam cjelodnevni program posvećen ratu u Ukrajini.

CIJELU EMISIJU POGLEDAJTE OVDJE