Ruska invazija na Ukrajinu ne staje. Napadima je zahvaćena i najveća europska nuklearka
TEŠKO STANJE
Gradovi gore, više od milijun ljudi pobjeglo iz Ukrajine: 'Rusi imaju cilj, žele nas eliminirati!'
Nemam zle namjere protiv naših susjeda, ustvrdio je ruski predsjednik Vladimir Putin u obraćanju javnosti dok veliki dio Ukrajine gori. U petak je pozvao na normalizaciju i upozorio okolne države da ne pogoršavaju situaciju uvođenjem novih sankcija.
- Ne postoje loše namjere prema našim susjedima. I savjetovao bih im da ne eskaliraju situaciju, da ne uvode nikakve restrikcije. Mi ispunjavamo svoje obveze i nastavit ćemo ih ispunjavati - rekao je Putin te dodao da su svi njihovi potezi isključivo odgovor na poteze protiv Ruske Federacije.
POGLEDAJTE VIDEO: Putin kaže da nema 'zle namjere'
Pokretanje videa...
VIDEO
U međuvremenu protječe deveti dan invazije na Ukrajinu, a druga runda pregovora nije dala željene rezultate.
U noći na petak, nakon ruskoga granatiranja, izbio je požar u najvećoj europskoj nuklearnoj elektrani, Zaporožje. Buknulo je u zgradi za stručno osposobljavanje i u laboratoriju, a nakon intervencije vatrogasaca iz Zaporoške oblasti javljaju da je nuklearna sigurnost zajamčena. Elektranu je preuzela ruska vojska, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Moskvu da provodi nuklearni teror, a rusko ministarstvo obrane krivi ukrajinske sabotere za napad, nazvavši ga "monstruoznom provokacijom". Britanski premijer Boris Johnson osudio je Putinovo "neodgovorno postupanje koje može izravno ugroziti sigurnost cijele Europe", a veleposlanstvo SAD-a u Kijevu poručilo je kako je riječ o ratnom zločinu koji vodi Putinovo "kraljevstvo terora na novu razinu". Slovenski premijer Janez Janša izjavio je da su se Ukrajinci u borbi protiv agresije našli na pravoj strani povijesti. Američki senator Lindsey Graham pozvao je "nekoga u Rusiji" da ubije Putina, čime bi, kako je rekao, učinio "golemu uslugu" Rusiji i ostatku svijeta. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko kategorički je odbacio tvrdnju da je njegova zemlja uključena u invaziju.
>>> Zbivanja iz rata u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
- Vojska Bjelorusije ne sudjeluje u specijalnoj operaciji i ne namjerava sudjelovati u njoj - rekao je Lukašenko koristeći termin kojim Rusija opisuje napad na Ukrajinu.
Napad na Harkiv i dalje je u tijeku, a gradonačelnik Igor Teherov izjavio je da je situacija ekstremno teška.
- Svaki dan smo pod strašnim napadima. Rusi namjerno gađaju stambene blokove. Njihov je cilj eliminacija ukrajinskog naroda - rekao je.
Ukrajinski ministar obrazovanja tvrdi da je više od 160 obrazovnih institucija u zemlji djelomično ili potpuno uništeno bombardiranjem ruskih snaga. Generalni stožer ukrajinske vojske u petak ujutro tvrdio je da je Rusija iscrpila većinu operativnih rezervi u pokušaju da zauzme Kijev i dobiva pojačanja iz drugih divizija. Rusi su okružili Mariupolj, stanovnici su pod konstantnom paljbom, a dio ruskih vojnika povukao se iz baze u Crnome moru kako bi se pripremio za iskrcavanje na Zatoku, na krajnjem jugozapadu zemlje.
Gradonačelnik Mariupolja Vadim Bojčenko rekao je kako imaju mnogo žrtava. Njegov zamjenik Sergej Orlov pozvao je NATO da pošalje vojnike u Ukrajinu jer, kako kaže, Rusija neće prestati dok cijelu zemlju ne pretvori u pustinju. Traži da se barem zatvori nebo kako bi se zaštitili od prijetnji iz zraka. Najmanje 33 tijela izvučena su iz ruševina nakon zračnih napada na Černihiv, objavile su ukrajinske spasilačke službe, a broj žrtava se penje, javljaju lokalni dužnosnici.
Čule su se eksplozije u Kijevu, bombardiran je Irpin, a britanski Times piše da je predsjednik Zelenski u posljednjih nekoliko dana preživio najmanje tri pokušaja atentata. Herson na jugu zemlje je zauzet, a ruska je vojska na ulazu u obližnji Mikolajiv. Iako Ukrajina procjenjuje ruske gubitke u tisućama, Moskva je priznala tek malo manje od 500 poginulih vojnika. Humanitarna kriza se pogoršava, više od 1,2 milijuna ljudi izbjeglo je iz Ukrajine.
Vijeće UN-a za ljudska prava velikom većinom izglasalo je rezoluciju kojom osuđuje rusko kršenje ljudskih prava tijekom invazije na Ukrajinu, zbog čega se osniva istražna komisija koja treba istražiti te navode. Trideset i dva člana glasala su za rezoluciju, Rusija i Eritreja protiv, a 13 ih je bilo suzdržano. Zapadne sankcije Rusiji poremetile su i opskrbu lijekova, a vlasti se trude zaustaviti pad ekonomije. Burza nije otvorena ni u petak.
U međuvremenu, nakon sastanka ministara vanjskih poslova u Bruxellesu, iz NATO-a su poručili da neće ulaziti u vojne operacije u Ukrajini niti proglasiti zonu zabranjenog leta iznad te zemlje.
- Gradovi su pod opsadom, škole, bolnice i stambene zgrade bombardirane. Nepromišljene akcije oko nuklearne elektrane, mnogi su civili ubijeni ili ranjeni. Dani koji dolaze vjerojatno će biti teži, s više umrlih, više patnje i više razaranja - kazao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i dodao kako će pružiti veću podršku Bosni i Hercegovini te Gruziji jer bi "te države mogle biti rizične".
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
