Dobili presudu protiv države: 'Odštetu ću uložiti u Gunju...'

Iako je država nakon katastrofalnih poplava u županjskoj Posavini uložila više od 600 milijuna kuna u obnovu kuća i društvenih objekata, prijeti joj isplata još stotine milijuna kuna štete tvrtkama i građanima.

Nedavna nepravomoćna presuda Trgovačkog suda u Osijeku, koji je utvrdio da je država kriva za pucanje nasipa kraj Rajeva Sela, mogla bi biti samo prva jer postoji još niz tužbi protiv Republike Hrvatske.

Nasip je pukao sredinom svibnja 2014. godine, a Gunja, Rajevo Selo, Đurići, Račinovci i dio Posavskih Podgajaca završili su pod vodom. Nakon četiri i pol godine stižu prve presude, a DORH još nije ispitao ima li kaznene odgovornosti. S jedne strane za pucanje nasipa, a s druge je li bilo pogodovanja i namještanja poslova tijekom obnove.

700 tužbi mještana

Gospodarstvenici tuže državu jer su im isplaćene mizerne odštete, a više od 700 mještana kolektivnom tužbom zahtijeva odštetu za duševne boli jer ih država nije zaštitila i zbog toga su morali bježati. Podsjetimo, država je već nepravomoćno izgubila spor koji je protiv nje pokrenuo i sin pokojne Ruže Sirotković, koja je izgubila život u poplavi. Njezinu sinu Petru treba isplatiti 155.000 kuna, a koliko je poznato, presuda još nije pravomoćna.

Vještak utvrdio štetu

I tad je sud utvrdio da država, ovaj put županija, nije na vrijeme alarmirala ljude i naredila evakuaciju. U nepravomoćnoj presudi za tvrtku Šimun, Trgovački sud u Osijeku otišao je još dalje. Da je država kriva, nepravomoćno je presuđeno, također i u slučaju proizvođača namještaja Amazona, ali tu se još čeka pravorijek višeg suda kako bi se utvrdila točna šteta. Vinkovačkoj tvrtki Šimun dosuđena je odšteta od 3,6 milijuna kuna jer je sud zaključio, na osnovu izvješća stručnog povjerenstva, da država nije održavala nasip.

- Meni je županijska komisija utvrdila svojim zapisnikom štetu veću od šest milijuna kuna, a dobio sam osam posto tog iznosa. Zato sam tužio državu, a žalit ću se i na ovu presudu - kaže nam Josip Šarić, vlasnik tvrtke Šimun.

On je u Gunji, kaže, imao pripremljen servis traktora i radnih strojeva te objekte koje je poplava uništila. Odmah nakon poplave angažirao je vještaka koji je utvrdio štetu.

Država nas nije upozorila

Šarić nam objašnjava da je spreman ići i na sud u Strasbourgu ako Visoki trgovački sud ukine presudu o odšteti. Kaže da se nije pomoglo gospodarstvu da stane na noge i nije im isplaćena odšteta.

- Ja imam i drugi posao u Vinkovcima, ali mogu misliti kako je onima koji su živjeli u Gunji i ostalim mjestima te koji su izgubili i objekte i strojeve. Država je obnovila kuće, ali to nije dovoljno za život ako ljudi nemaju gdje raditi. Trebalo je obnoviti sve ono što jedno selo čini selom. No neću odustati, investirat ćemo više od 34 milijuna kuna u Gunju do kolovoza sljedeće godine u bioplinsko postrojenje, proizvodnju toplinske i električne energije u Gunji - priča nam Šarić.

Od države samo želi da mu plati uništeno i oštećeno, a on će novac opet dati za investiciju u poplavom uništenome mjestu.

- Samo za 3,5 hektara zemljišta iznos slivnih voda iznosi 120.000 kuna, normalno je da sam za te novce očekivao da država i Hrvatske vode osiguraju učinkovitu obranu od poplave - kaže nam Šarić.

Ista sutkinja koja je presudila u njegovu korist donijela je i presudu u korist tvrkte Amazon. Oni su potraživali štetu od 5,8 milijuna kuna za imovinu i dodatnih 2,4 milijuna kuna za izgubljeni prihod i dobit. Iako je presuda u njihovu korist, točan iznos štete tek se treba utvrditi jer nije provedeno vještačenje.

Vlasnik Amazona, Haso Kurtović, nekad poznati proizvođač namještaja, nije nam htio komentirati ovu presudu.

No u Gunji saznajemo da je samo iz tog mjesta barem četiri, pet tvrtki tužilo državu po istoj osnovi. Presuda u kojoj je utvrđeno da je država krivac za puknuće nasipa i njima daje nadu.

- Nama je šteta procijenjena na nešto manje od milijun kuna, a dobili smo odštetu od 28.000 kuna i zato smo tužili za tu razliku. Čekamo još prvu presudu. U međuvremenu smo sve obnovili svojim sredstvima i povećali proizvodnju - kaže nam Antonio Marković, vlasnik tvrtke Dom Parket, koji se bavi drvnom proizvodnjom.

Iako je država obnovila kuće, odvjetnik Dražen Štivić nam je potvrdio da je u ime više od 700 mještana posavskih mjesta podigao kolektivnu tužbu protiv države zbog neimovinske štete, odnosno duševnih boli. On je prije više od četiri godine podnio i kaznene prijave, ali iako je nadležno državno odvjetništvo više puta poručilo da provodi izvide, do danas nisu izašli s nikakvim zaključkom.

- Ove godine smo podnijeli tužbu kad smo vidjeli da državno odvjetništvo ne daje nikakav pravorijek. Tužba se temelji na tome da je nasip kraj Rajeva Sela bio ključnih sat vremena bez nadzora, a kraj Račinovaca nije postojao sagrađen servisni put kako bi se pristupilo nasipu. Nadležni nisu donijeli ni odluku o pravovremenoj evakuaciji i nisu upozorili na opasnost iako su za nju znali - objašnjava odvjetnik Štivić argumente za tužbu protiv države.

U međuvremenu se promijenila i vlast u Gunji. Prije četiri godine ju je vodio SDP-ovac Hrvoje Lucić, a sad je na čelu HDZ-ovac Anto Gutić. Kaže da razumije gospodarstvenike i podupire tužbe.

Poplava unazadila mjesto

- Prema gospodarstvenicima i stočarima učinjena je najveća nepravda. Oni su dobili mrvice od odšteta za sve što im je uništeno - kaže nam Gutić.

Upravo jer je država zanemarila taj segment i obnovila samo kuće. Gutić kaže da su izgubili oko 150 radnih mjesta u selu što je Gunju bacilo na neslavno zadnje mjesto po razvijenosti u tom dijelu Slavonije.

- Prije rata smo bili najrazvijeniji. Prvo ratna razaranja, pa privatizacija, a na kraju poplava potpuno su nas potpuno. Ljudi su morali otpustiti radnike, bez posla je iseljavanje još uzelo maha. Ostali smo na oko 2500 stanovnika - kaže Gutić.

Sad u Gunji posao ima tek 200-tinjak ljudi. Jasno je zato da odlaze. Gutić se nada da će uspjeti privući investitore jer bi za mjesto i 40-50 radnih mjesta puno značilo te spriječilo daljnje iseljavanje.

- Nadam se da će i ovi koji dobiju odštete ponovno imati taj poslovni prkos i investirati u Gunju - zaključuje Gutić.