Bio bih zadovoljan i da mi daju građu pa da si napravim šupu od 30 kvadrata. Voda s krova kontejnera kapa u blizini struje. Strah me da nešto ne pođe po zlu, priča nam Ivica Hodalj
'Dali su mi kontejner kojemu krov prokišnjava. Ne mogu više, očito me ne smatraju čovjekom'
Kao da život u kontejneru za ljude petrinjskog kraja nije dovoljno težak, Ivica Hodalj (59) nosi se s još jednom nevoljom. Krov njegova privremenog doma prokišnjava.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
Pokretanje videa...
- Dolazili su četiri puta popravljati krovište, ali i dalje kapa - započeo je priču Hodalj pokazujući mjesta gdje je voda našla svoj put do unutrašnjosti kontejnera. Zbog oštećenja nastalih u potresu, njegova kuća u Sisačkoj ulici u blizini Petrinje dobila je crvenu naljepnicu i planirana je za rušenje. No trenutno ga najviše mori upravo prokišnjavanje u zamjenskom domu.
- Ne mogu više - očajan je Hodalj, inače hrvatski branitelj i 70-postotni invalid.
Nakon neuspjelih popravaka krova rekli su mu, kaže, da ima pravo na zamjenski kontejner. Obraćao se na brojne adrese od Caritasa do lokalnog Stožera civilne zaštite, ali pomaka, barem bitnih, nema. Koga god nazove, navodi, prebacuju ga nekom drugom i tako u krug.
- Svega ovoga mi je već preko glave. Ni sam više ne znam koliko sam brojeva zvao i ništa - priča Hodalj i pokazuje brojne brojeve telefona ispisane na kuverti od uplatnica.
- Očito me nitko ne smatra čovjekom, što je najžalosnije. U ratu sam prošao svašta, a sad se zbog odnosa države pitam gdje ja to živim. Žalosno, ali istinito - nastavlja Hodalj dok mu se oči pune suzama.
Ne traži zamjenski kontejner, a od nadležnih jedino što očekuje jest da mu barem daju materijal pa da krov kontejnera popravi sam ili uz pomoć prijatelja. Pokušao je već i sam sanirati štetu. Nabavio je ceradu, kojom je prekrio krov kontejnera, ali ne pomaže.
Da mi bar daju materijal
- Bio bih zadovoljan i da mi daju građu pa da si napravim šupu od 30 kvadrata. Voda s krova kontejnera kapa u blizini struje. Strah me da nešto ne pođe po zlu. To mi ne treba. Nakon ranjavanja proveo sam 20 mjeseci u bolnici, sve sam preživio. Ne bih želio da sad ovdje stradam - rekao je.
Preko dana je, nastavlja, situacija koliko toliko podnošljiva, no noću je najgore.
- Od kapanja ne mogu spavati. Lupa ovdje, lupa ondje, pa imam osjećaj kao da me lupa u glavu. Moram voditi računa da lavore na vrijeme ispraznim kako mi ne bi uništilo krevet - opisuje Hodalj.
Jedino što želi jest živjeti kao čovjek, nastavlja Hodalj
- Zima je stigla. Osim krovišta, volio bih da mi stave i gumu na vrata da mi hladnoća ne ulazi. Koliko sam čuo, nije samo kod mene ovaj problem. Ima starijih ljudi tu po okolnim selima koji kisnu isto kao i ja i nitko im neće pomoći. To je sramota - rekao je. Pita se je li nakon svega što je u životu prošao ovo zaslužio.
Priznaje, djeca su ga zvala da dođe živjeti s njima, ali pored svog, kaže, ne želi im biti na teret. Važno mu je samo da se riješi prokišnjavanje. Dok obnova ne bude gotova nije mu problem biti u kontejneru. Njegov je priključen na vodu i struju pa je zadovoljan jer se može otuširati i ima gdje oprati odjeću.
Čeka rušenje kuće
Od nadležnih smo posljednjih dana mogli čuti procjene kako će cijela obnova trajati od tri do četiri godine, a u javnosti predstavljaju kako će izgledati zamjenske kuće koje će se graditi na Banovini. Hodalj odmahuje rukom.
- Zvali su me dva puta da potpišem ugovore. Ni sam više ne znam što sam potpisivao. Obećali su da će moja kuća biti srušena do 15. listopada i da će se nešto raditi pa ništa od toga. Posljednje su me tražili uporabnu dozvolu, koju imam, ali zašto se još ništa nije počelo raditi ne znam - rekao je Hodalj.
U najavljene rokove o obnovi ne vjeruje, posebno kad pogleda rezultate dosadašnjeg rada na sanaciji posljedica potresa počevši od Zagreba pa do Sisačko-moslavačke županije. Iz lokalnog stožera civilne zaštite poručili su nam kako znaju za slučaj Ivana Hodalja te da će njegov problem biti riješen kroz koji dan.
A što se obnove tiče, država je dosad obnavljala krovove, dimnjake i zabatne zidove. Najava o izgradnji zamjenskih kuća na područjima stradalim potresom stigla je dvadesetak dana uoči prve godišnjice potresa.
Obnova je prespora
Zamjenska tradicionalna ili urbana kuća - dva su tipska primjera u kojima će stanovati neki stanovnici potresom razrušene Banovine. Državi je trebalo gotovo godinu dana da dođe do rješenja za izgradnju obiteljskih kuća. Obitelji s jednim do dva člana dobit će kuću od 55 metara četvornih, 3-4 člana 70, a 5 i više članova 85 metara četvornih. Do kraja godine trebao bi biti gotov natječaj za izgradnju 135 kuća.
Stanovnici Banovine, pa i sam Hodalj, nakon svega što su prošli u najave institucija moći će vjerovati tek kad vide kako se rade prvi temelji kuća. To će biti nada da bi uskoro mogli doći i do pragova njihovih nekadašnjih kuća.