Dijana Mayer iz HZJZ-a kaže da brine velik broj mutacija, ali da se možemo nadati da to može biti slabija varijanta, no da je premalo vremena da bi se o tome moglo govoriti
'Da je procijepljenost bila veća, vjerojatno ne bi bilo omikrona'
Da smo imali veći broj procijepljenosti, ne samo mi, nego i u svijetu, da je postotak procijepljenosti bio veći, vrlo vjerojatno do tih mutacija ne bi došlo jer se virus ne bi imao gdje širiti i ne bi imao prostora za mutacije, rekla je epidemiologinja iz HZJZ-a Dijana Mayer u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog.
Marijo Parčina, epidemiolog i mikrobiolog iz Sveučilišne bolnice u Bonnu, rekao je da kod omikrona postoji veliki broj mutacija koji može zabrinuti - od njih 50, 32 su na tzv. proteinu šiljka.
- Postoje izvještaji iz JAR-a koji govore da se soj relativno lako prenosi, da inficira uglavnom mlade ljude, da su kliničke slike relativno blage, ali mi to ne možemo prenijeti jedan na jedan na našu epidemiološku situaciju - rekao je Parčina i istaknuo da je različita populacija, klima, ali i procijepljenost koja je u JAR-u 20 posto.
Mayer kaže da najviše brine isti taj veliki broj mutacija te da se možemo nadati da stvarno može biti slabija varijanta i da može, kako tvrde neki stručnjaci, sam sebe uništiti.
- To je premalo vremena da bi o tome još mogli govoriti - dodala je i rekla da će se raditi novo cjepivo, ali da za to treba vremena, studije i faze odobrenja i da bi to teško mogli imati u sljedećih šest mjeseci.
Rekla je i da je prošlo premalo vremena da bi zaključili hoće li omikron utjecati na povećanje hospitalizacija ili smrtnost.
- Žao mi je, ali vjerojatno, da je bila procijepljenost veća, ne bi do omikrona ni došlo - poručila je.
Cijepljenje trećom dozom
Na konstataciju urednice i voditeljice Jasmine Popović da se može čuti kako dosta liječnika ne prihvaća primjenu treće doze kao svoju obavezu, Nataša Ban Toskić, predsjednica KOHOM-a, rekla je da joj je jako žao da postoje takvi stavovi. Kaže da su od prvog dana cijepljenja obiteljski liječnici procijepili domove za starije, a cijepe i svoju populaciju, u svojim ordinacijama i na punktovima, u redovnom radu i prekovremeno.
- I prvu i drugu dozu, sve smo to mi dali. Dajemo i treću dozu. Istovremeno cijepimo i protiv gripe - rekla je.
- Molim sve da ipak ne govore da liječnici odbijaju cijepiti, ne žele, nisu voljni. Tu uopće nije pitanje volje i želje, i htijenja, nego jednostavno ogromnog radnog opterećenja i brige da svi oni bolesni i potrebiti ne ostanu bez zdravstvene usluge radi ovih svih poslova oko cijepljenja. Znači, 'ajmo cijepiti u prekovremenom radu, na velikim punktovima, tu smo uvijek za, uvijek smo bili, i mi smo na raspolaganju - poručila je.
Mayer je još jednom ponovila da se nakon prve doze ne može dobiti privremena potvrda i da se Covid potvrda može dobiti 21 dan nakon prve doze.
- Pozivam ljude na strpljenje, ako su čekali do sada ta dva-tri tjedna dok ne dobiju drugu dozu, proći će brzo. Znam da je ljudima teško, da testiranje nije ugodno, nije ugodno uzimati bris dva puta tjedno, ali jedino što se mogu, mogu se strpjeti. Nema govora o dobivanju privremenih potvrda. Kad se ljudi cijepe, kad prime cjepivo, treba organizmu da stvori antitijela, da odreagira, a to je minimalno dva tjedna - rekla je Mayer.