Mjesecima su pratili kako Putin okuplja desetke tisuća vojnika i šalje tenkove i projektile duž ukrajinske granice
VELIKA ANALIZA
Amerika je mjesecima znala da će Putin napasti, Zelenski nije vjerovao: 'Kopajte rovove!'
Još u listopadu prošle godine američki obavještajni, vojni i diplomatski čelnici održali su hitan sastanak s predsjednikom Joeom Bidenom vezano za situaciju u Ukrajini.
Na sastanak su stigli s povjerljivom obavještajnom analizom, sastavljenom od nedavnih satelitskih snimki, presretnutih komunikacija i drugih izvora, a sve je ukazivalo na jedno - da će Rusija krenuti na invaziju na Ukrajinu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Mjesecima su pratili kako Putin okuplja desetke tisuća vojnika i šalje tenkove i projektile duž ukrajinske granice, javlja The Washington Post.
Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, dogovorio je sastanak u Ovalnom uredu nakon što je bio uvjeren da će se dogoditi ruska invazija na Ukrajinu. Te jeseni je održano nekoliko sastanaka, a na njima su sudjelovali Biden, potpredsjednica Harris, državni tajnik Antony Blinken, ministar obrane Lloyd Austin i general Mark A. Milley te direktori CIA-e.
Bidenu su već tada obavještajci kazali da se Putin sprema na napad na Ukrajinu. Navodno su imali svoje izvore u ruskom političkom vodstvu, špijunskom aparatu i vojsci, od viših razina do najnižih činovnika.
Biden je tijekom preuzimanja dužnosti obećavao da će zemlju držati dalje od novih ratova. No, bio je odlučan da Putina treba odvratiti ili mu se suprotstaviti, ali da SAD ne smije djelovati sam. NATO nije bio jedinstven oko stava prema Moskvi, a kredibilitet SAD-a bio je slab. Nakon katastrofalne okupacije Iraka, kaosa koji je uslijedio nakon povlačenja SAD-a iz Afganistana i četiri godine nastojanja Donalda Trumpa da potkopa NATO savez, Biden nije mogao biti siguran da može učinkovito predvoditi zapadni odgovor na ekspanzionističku Rusiju.
Bilo je jasno da će Ukrajina trebati značajnu količinu novog oružja za obranu, a premalo oružja moglo je jamčiti rusku pobjedu. S druge strane, previše bi moglo izazvati izravan sukob NATO-a s nuklearno naoružanom Rusijom.
Izvještaj s nepoznatim detaljima, baca novo svjetlo na borbu SAD-a za vraćanje vjerodostojnosti, pokušaj balansiranja tajnosti oko obavještajnih podataka s potrebom da se saveznike uvjeri u njihovu istinitost i izazov određivanja kako će najmoćniji svjetski vojni savez pomoći ne baš savršenoj demokraciji na ruskoj granici a da NATO ne ispali nijedan metak.
The Washington Post tvrdi da je tekst napisan nakon razgovora s više od trideset visokih dužnosnika SAD-a, Ukrajine, Europe i NATO-a. Neki su govorili pod uvjetom anonimnosti. Kontaktirali su i Kremlj, ali nisu dobili odgovor.
- Procjenjujemo da planiraju izvršiti značajan strateški napad na Ukrajinu iz više smjerova istovremeno - rekao je na sastanku Milley.
Očekivalo se da će napad biti brz te zateći ukrajinske snage nespremne. Kako navode obavještajni podaci, Rusi bi došli sa sjevera, s obje strane Kijeva. Dio vojske bi išao kroz Černihiv, a drugo krilo bi Kijev napalo na zapadu, napredujući prema jugu iz Bjelorusije, kroz prirodni koridor između "zone isključenja" oko nuklearne elektrane Černobil i okolnog močvarnog tla.
Ruski planovi su predviđali i kako će njihove snage doći s istoka i proći kroz središnju Ukrajinu do rijeke Dnjepar, dok će trupe s Krima preuzeti jugoistočnu obalu. Očekivali su da bi ta akcija trajal nekoliko tjedana.
Potom bi ruske snage se pregrupirale i ponovno naoružale i krenule prema zapadu, prema liniji sjever-jug koja se proteže od Moldavije do zapadne Bjelorusije, ostavljajući krnju ukrajinsku državu na zapadu - područje koje je prema Putinovoj računici bilo naseljeno nepopravljivim neonacističkim rusofobima.
SAD je dobio detalje o tajnim planovima Putina, dok su oni i dalje tvrdili da neće započeti rat, objasnila je direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines.
- Planovi su uključivali ne samo pozicioniranje trupa i naoružanja i operativnu strategiju nego i finese poput Putinovog “neuobičajenog i naglog povećanja financiranja za vojne operacije u izvanrednim situacijama i za povećanje rezervnih snaga, čak i dok druge hitne potrebe, poput odgovora na pandemiju, nisu imale dovoljno resursa - rekla je.
Nekima u Bijeloj kući bilo je teško zamisliti razmjere ambicija ruskog vođe.
- To nije izgledalo kao nešto što bi razumna zemlja poduzela - rekao je kasnije jedan sudionik sastanka o planiranoj okupaciji Ukrajine.
Obavještajni podaci su pokazali da je sve više i više trupa stizalo i pripremalo se za punu kampanju, a streljivo, hrana i zalihe stizale su u ruske baze.
Kada je Biden upitao svoje savjetnike misle li da će Putin zaista napasti Ukrajinu, oni su to potvrdili.
Ravnatelj CIA-e William J. Burns, koji je bio veleposlanik SAD-a u Moskvi i imao je izravnije kontakte s Putinom od bilo koga u Bidenovoj administraciji, na sastanku je rekao da je Putin fiksiran na Ukrajinu. Kontrola nad zemljom bila je sinonim za Putinov koncept ruskog identiteta i autoriteta. Smatrao je da preciznost planiranja rata, zajedno s Putinovim uvjerenjem da Rusija treba ponovo apsorbirati Ukrajinu, nije ostavila sumnje da je Putin spreman izvršiti invaziju.
- Vjerovao sam da je prilično ozbiljan - rekao je Burns nekoliko mjeseci kasnije, prisjećajući se brifinga.
Analitičari su smatrali da je Putin shvatio da mu ponestaje vremena da završi svoje nasljeđe kao jednog od velikih ruskih vođa, onoga koji je obnovio rusku nadmoć na euroazijskom kontinentu.
Također smatraju kako je Putin bio svjestan da bi bilo kakav odgovor Zapada izazvao veliki bijes s ograničenim posljedicama. Ruski čelnik, tvrdili su, vjeruje da je Bidenova administracija ponižena katastrofalnim američkim povlačenjem iz Afganistana i da želi izbjeći nove ratove.
Sve se događalo za vrijeme pandemije korona virusa. Njemačka kancelarka Angela Merkel je napuštala dužnost, a francuskog predsjednika čekali su novi izbori.
Veliki dijelovi kontinenta ovisili su o ruskoj nafti i prirodnom plinu, za koje je Putin mislio da ih može iskoristiti kao klin za rascjep zapadnog saveza. Pripremio je stotine milijardi dolara u novčanim rezervama i bio je uvjeren da rusko gospodarstvo može prebroditi neizbježne sankcije, kao što je bilo i ranije.
Biden je nakon sastanka reagirao tako da je rekao da treba odvratiti Putina.
- Trebali su poslati nekoga u Moskvu da sjedi s Rusima na višoj razini i kaže im: 'Ako to učinite, ovo će biti posljedice - rekao je.
Drugo, trebali su obavijestiti saveznike o američkim obavještajnim podacima i uključiti ih u jedinstven i odlučan stav da Rusiji treba zaprijetiti oštrim sankcijama, ojačati i proširiti obranu NATO-a i pomoći Ukrajini. Burns je poslan u Moskvu, a Haines u sjedište NATO-a u Bruxellesu.
Postojala su četiri važna pravila: Ne smije se dogoditi oružani sukob između američke vojske i NATO-a s Rusijom, rat mora ostati unutar geografskih granica Ukrajine, treba ojačati i održati jedinstvo NATO-a i treba osnažiti Ukrajinu i dati joj sredstva za borbu.
Bidenova administracija bila je zabrinuta i zbog mladog predsjednika Volodimira Zelenskog, smatrali su da nije dorastao Putinu te nisu znali što mogu očekivati od njega.
Rusija je imala više trupa, više tenkova, više topništva, više borbenih zrakoplova i navođenih projektila, i u prethodnim je sukobima pokazala svoju spremnost da pokori slabije protivnike, ne obazirući se na gubitke civilnih života. Kijev možda neće pasti tako brzo kako su Rusi očekivali, zaključili su Amerikanci, ali će pasti.
Blinken se sa Zelenskim sastao u Glasgowu u Škotskoj, na marginama međunarodnog summita o klimatskim promjenama. Govorio je o obavještajnim podacima i najavio ruski napad.
- Bili smo samo nas dvojica, dva metra jedan od drugoga - prisjetio se Blinken te dodao kako je bio težak razgovor.
Blinken se i ranije susreo s Zelenskim i mislio je da ga poznaje dovoljno dobro da može iskreno razgovarati, iako se činilo nestvarnim "reći nekome da vjeruješ da će njegova zemlja biti napadnuta".
Zelenski mu se činio "ozbiljnim, odlučnim, stoičkim", dijelom uvjeren u ono što čuje, dijelom u nevjerici. Rekao je da će izvijestiti svoje savjetnike. Ali Ukrajinci su u prošlosti vidjeli brojne ruske prevare, a Zelenskij je očito bio zabrinut zbog ekonomskog kolapsa ako njegova zemlja zapadne u paniku, rekao je Blinken.
Blinkenova prezentacija i skepticizam Zelenskog postavili su obrazac koji će se ponavljati tijekom sljedećih nekoliko mjeseci. Ukrajinci si nisu mogli priuštiti da u cijelosti odbace informacije američkih obavještajnih službi. Ali iz njihove perspektive, informacije su bile spekulativne.
Zelenski je čuo američka upozorenja, prisjetio se kasnije, ali je rekao da Amerikanci nisu nudili oružje kakvo je Ukrajini potrebno za obranu.
- Možete reći milijun puta: 'Slušajte, možda će biti invazije.' U redu, možda će biti invazije - hoćete li nam dati avione? Hoćete li nam dati protuzračnu obranu? 'Pa, vi niste članica NATO-a' O, dobro, o čemu onda pričamo? - rekao je Zelenski.
Amerikanci su ponudili malo konkretnih obavještajnih podataka koji bi poduprli njihova upozorenja "sve do posljednja četiri ili pet dana prije početka invazije", rekao je Dmitro Kuleba, ministar vanjskih poslova Ukrajine.
Manje od dva tjedna nakon sastanka u Glasgowu, kada su Kuleba i Andrij Jermak, šef kabineta Zelenskog, posjetili State Department u Washingtonu, visoki američki dužnosnik dočekao ih je sa šalicom kave i osmijehom. “Momci, kopajte rovove!” počeo je službenik.
“Kada smo uzvratili osmijeh”, prisjetio se Kuleba, "službenik je rekao: 'Ozbiljan sam. Počnite kopati rovove. … Bit ćete napadnuti. Sprema se napad velikih razmjera i morate se pripremiti za njega.' Pitali smo za detalje; nije ih bilo.”
Ako su Amerikanci postali frustrirani ukrajinskim skepticizmom prema ruskim planovima, Ukrajinci nisu bili ništa manje zbunjeni sve glasnijim američkim upozorenjima da dolazi invazija.
- Morali smo pronaći ravnotežu između realne procjene rizika i pripreme zemlje za najgore ... i održavanja zemlje ekonomski i financijski - rekao je Kuleba. “Svaki komentar koji je dolazio iz Sjedinjenih Država o neizbježnosti rata odmah se odrazio na tečaj ukrajinske valute.”
Službene smjernice zabranjivale su američkim obavještajnim agencijama dijeljenje taktičkih informacija koje bi Ukrajina mogla upotrijebiti za pokretanje ofenzivnih napada na lokacije ruskih trupa na Krimu ili protiv separatista koje podržava Kremlj na istoku.
Vlastiti obavještajni aparat Ukrajine također je bio prepun ruskih krtica, a američki su dužnosnici bili zabrinuti da bi osjetljive informacije mogle završiti u rukama Moskve. Nakon što je počeo rat, Bidenova administracija promijenila je svoju politiku i podijelila informacije o kretanjima ruskih trupa diljem Ukrajine, na temelju kojih se zemlja sada brani od invazije.
Rano navečer 23. veljače Bijela kuća primila je hitnu obavještajnu informaciju. Postojala je "velika vjerojatnost" da je invazija počela. Vojnici su bili u pokretu, a Rusi su ispalili projektile na ciljeve u Ukrajini.
Sullivan je razgovarao s Jermakom, šefom osoblja Zelenskog. U Kijevu je vladala "iznimno visoka razina uznemirenosti", rekla je za WP osoba upoznata s pozivom.
- Ništa nije izmicalo kontroli. Bilo je iznimno emotivno, ali na način koji biste očekivali - govori osoba za The Washington Post.
Jermak je rekao Sullivanu da pričeka - želio je dovesti Zelenskog do telefona da razgovara izravno s Bidenom. Sullivan je na telefon spojio američkog predsjednika.
Zelenski je zamolio Bidena da odmah kontaktira što više drugih svjetskih čelnika i diplomata. Trebao bi im reći da javno i izravno pozovu Putina i kažu mu da "prestane s ovim".
-Zelenski je bio uznemiren - prisjetila se osoba. Zamolio je Bidena da Ukrajini pribavi sve obavještajne podatke koje sada može.
- Borit ćemo se, branit ćemo se, možemo izdržati, ali trebamo vašu pomoć - rekao je Zelenski Bidenu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
