Što se tiče cjelovite obnove saborske zgrade, ona još nije krenula, u tijeku je izrada dokumentacije potrebne za nju
PUKNUĆE SE POJAČALO
Nedavni, slabi potres kod Sesveta stvorio dodatne probleme u zgradi Sabora
Nedavni, slabi potres s epicentrom kod Markovog polja stvorio je dodatne probleme u zgradi Hrvatskog sabora koju su oštetili zagrebački i petrinjski potres pa su majstori, nakon 'sesvetskog', morali ostrugati dijelove odranije napuklih zidova.
„Riječ je o mjerama poduzetima nakon uočenih dodatnih oštećenja zbog siječanjskog potresa s epicentrom na širem zagrebačkom području“, objasnili su iz Sabora intervencije duž saborskih hodnika, konkretnije iznad niza uredskih vrata.
Zagrebački i petrinjski potres uzrokovali su brojna puknuća na saborskim stropovima i zidovima koje su majstori nastojali sanirati različitim mrežicama i ljepilima kako bi se u zgradi moglo normalno raditi i zasjedati.
Iako slab, 2, 9 po Richteru, 'sesvetski' potres od 14. siječnja puknuća je pojačao, pa je odlučeno da će se napukline sastrugati kako kod zatvaranja i otvaranja vrata ne bi pale na nekog od zaposlenika i zastupnika.
Radi se na projektnoj dokumentaciji za obnovu
Što se tiče cjelovite obnove saborske zgrade, ona još nije krenula, u tijeku je izrada dokumentacije potrebne za nju.
„Možemo potvrditi da je u tijeku izrada projektne dokumentacije za konstrukcijsku i cjelovitu obnovu zgrade. Po dovršetku projektne dokumentacije, raspisat će se natječaj za izvođača radova, a po odabiru izvođača mogu započeti i sami radovi“.
Tako su iz Sabora odgovorili na Hinin upit u kojoj je fazi obnova zgrade i postoji li uopće procjena kada će se zgrada početi obnavljati.
Nisu odgovorili što će biti sa bespovratnim sredstvima za obnovu u iznosu od 87, 6 milijuna kuna, tj. hoće li se ona u cijelosti ili djelomično iskoristiti ili se uopće neće iskoristiti.
Nakon potresa koji je 22. ožujka 2020. zatresao Zagreb i uzrokovao brojna oštećenja u saborskoj zgradi na Trgu svetog Marka koja ima status zaštićenog kulturnog dobra, Sabor se prijavio i dobio 87, 6 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti EU namijenjena obnovi kulturne baštine.
Ta se novčana sredstva, komunicirali su iz Sabora u jesen 2021., odnose na konstrukcijsku obnovu zgrade. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. predviđeno je da se cjelovita obnova, uključujući i povećanje energetske učinkovitosti, financira potporom iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost.
Početkom prošle godine činilo se da je Sabor na korak do obnove, no onda je koncem ožujka Datic & Saridaglar, nizozemsko-kinesko-turski konzorcij, odabran na složenom javnom natječaju, odustao od posla, pravdajući to ratom u Ukrajini i sveopćim porastom cijena građevinskih materijala i energenata.
Prema neslužbenim informacijama, projektna dokumentacija za konstrukcijsku i cjelovitu obnovu saborske zgrade na kojoj se sada radi trebala bi biti gotova do konca lipnja, kada istječe i produljeni rok za povlačenje sredstava iz Fonda solidarnosti EU.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
