Znanstvenici su proizveli cjepivo protiv virusa SARS-CoV-2, ali još će proći neko vrijeme dok nam svima ne bude na raspolaganju. Zimski dani sa sobom su donijeli manjak sunčeve svjetlosti, pa stručnjaci preporučuju jačanje imuniteta zdravom prehranom i unošenjem vitamina D
Vitamin D jedan je od mnogobrojnih vitamina koji su potrebni za normalno funkcioniranje i održavanje zdravlja našeg organizma. Među ostalim, vrlo je važan za imunološki sustav te borbu protiv raznih infekcija i bolesti. U organizam ga unosimo hranom, izlaganjem sunčevoj svjetlosti ili korištenjem multivitaminskih pripravaka.
Zaštitni učinak?
U studiji Medicinskog centra Sveučilišta Chicago istraživači su kod pacijenata testiranih na Covid-19 pronašli vezu između nedostatka vitamina D i vjerojatnosti infekcije koronavirusom. Još jedno nedavno provedeno istraživanje potvrdilo je tu hipotezu, a između ostalog pokazalo je da ljudi s nedostatkom vitamina D imaju dva puta veći rizik od infekcija dišnih putova od onih s dovoljnom razinom tog vitamina.
Ideja uzimanja ovog vitamina za sprečavanje infekcije koronavirusom zasigurno je privlačna. Međutim, stručnjaci ističu da on nije lijek protiv te bolesti, ali svakako može pomoći u jačanju imunološkog sustava.
'Vitamin sunca'
Vitamin D nazivamo još i sunčevim vitaminom jer je čak od 15 do 30 minuta izlaganja suncu dovoljno da se podmire dnevne potrebe za njim. Ipak, studije objavljene u The Journal of Alimentary Pharmacology and Therapeutics pokazuju da gotovo 50% populacije ima nedostatak vitamina D u krvi, posebice tijekom zime.
U irskoj studiji navodi se kako sve zemlje koje se nalaze na području ispod 35 stupnjeva sjeverne geografske širine bilježe relativno nisku smrtnost od koronavirusa, a stanovnici zemalja koje se nalaze na 35 stupnjeva sjeverne geografske širine ili iznad nje nisu dovoljno izloženi sunčevoj svjetlosti te ne dostižu odgovarajuće vrijednosti vitamina D u krvi tijekom zime i proljeća.
Iznimke su Italija i Španjolska, čiji stanovnici, unatoč velikom broju sunčanih dana, i dalje imaju malo vitamina D u krvi, a hladnije nordijske zemlje taj nedostatak nadoknađuju dodacima prehrani.
Koji je preporučen unos?
Istraživanja pokazuju kako visok status vitamina D može pomoći u smanjenju rizika od virusnih epidemija te održati imunitet, snagu mišića i gustoću kostiju, a niske koncentracije vitamina D vežu se uz maligne, kardiovaskularne, autoimune i neurološke bolesti te kronične respiratorne bolesti, dijabetes i hipertenziju. Upravo se ove bolesti povezuju s najvećim brojem smrtnih ishoda među oboljelima od Covid-19.
Sukladno hrvatskim Smjernicama za primjenu vitamina D, preporučena koncentracija ovog vitamina u krvi trebala bi iznositi od 75 do 125 nmol/l za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) preporučuje unos od 600 IJ na dan za zdrave osobe, a kao maksimalno dopušteni dnevni iznos navode 4000 IJ.
Izvori vitamina D
Osim sunčeve svjetlosti, ovo vitaminsko čudo možete unijeti jedući bakalar, tunu, srdele, skušu, losos i ostale plodove mora te jetru, mliječne proizvode i žumanjak. Važni su izlazak i aktivnosti na otvorenom, redovita tjelovježba, odgovarajuća pravilna i uravnotežena prehrana te konzumiranje dodataka prehrani s vitaminom D u dozi od 20 µg na dan na više.
Vitamin D, uz odgovorno ponašanje, higijenu i zdravu prehranu, samo je jedna karika u nizu obrane od raznih virusa i bakterija. Zima je pred vratima, zato je jačanje imuniteta itekako važno.