Nasilje u školi: Đaci uče kako mirno rješavati svoje sukobe

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Gotovo 37 posto učenika udarilo je svojeg školskog kolegu, a njih 40 posto izjavljuje kako su bili žrtve nasilja, pokazalo je lanjsko istraživanje Centra za mirovne studije o percepciji i pojavnosti nasilja među mladima. Ispitano je 700 učenika iz 18 škola u Slavoniji, Zagrebu i Lici. No osim fizičkog napada, mnogi su stalno na meti ogovaranja, doživjeli su prijetnje, uvrede vršnjaka - što nakon škole, što na društvenim mrežama.

Mirno rješavanje sukoba

S obzirom na raširenost sukoba među vršnjacima koji često iz zadirkivanja prelaze i u mnogo teže oblike, Finska i Slovenija osmislile su modele medijacije (mirnog rješavanja) sukoba koje provode u svojim školama. Provode školsku medijaciju (učitelji pomažu učenicima), ali i vršnjačku (obučavanje učenika da pomažu svojim kolegama). O svemu su govorile stručnjakinje u tom području na 1. godišnjoj konferenciji medijacije u Zagrebu. Okupilo se stotinu pedagoga, psihologa i profesora iz hrvatskih škola. Finski model se, osim u obrazovnom programu, provodi u cijelom društvu, i to na svim razinama: od sudova, lokalnih zajednica, tvrtki...

Medijacija se uvodi i u naše škole

- Djeca su ključna za provođenje medijacije. Što prije to nauče, lakše će se tijekom života nositi sa sukobima. Mi edukaciju uvodimo već u vrtićima. Tijekom prošle školske godine seminare je prošlo oko 10.000 učenika i 2000 odraslih koji im služe kao potpora. Zahvaljujući tome, učenici su sami proveli više od 10.000 mirenja - govori mr. sc. Maija Gellin, voditeljica projekta Školske medijacije u Finskoj i Finskog foruma za medijaciju. U proteklih nekoliko godina i u hrvatske škole se to pomalo uvodi, najviše zahvaljujući volji samih ravnatelja i nastavnika. Ana Karlović, voditeljica programa “Medijacija” iz Foruma za slobodu odgoja, istraživanjem je obuhvatila 260 medijatora u Hrvatskoj.

- Pokazalo se kako je više od 90 posto nastavnika u situaciji da redovito rješavaju sukobe na radnome mjestu, ne samo među učenicima, nego i među kolegama te da im u tome medijacija pomaže tako što gradi bolju atmosferu u cijeloj školi - ističe Karlović.

Uloga medijatora jest da nepristrano, bez odabira strane, pomogne ljudima komunicirati, da se bolje izraze i riješe sukob, da obje strane budu zadovoljne.

Trening prošlo 1600 ljudi

Trening za medijatora u Hrvatskoj je kroz Forum za odgoj prošlo 1600 ljudi.

- Najbrži način je kad škola odluči uvesti edukaciju za sve djelatnike. To su već neke i učinile u Zagrebu, Bjelovaru i Primorsko-goranskoj županiji - kaže Ana Karlović.

OŠ Luke iz Sesveta svoje učitelje educira već sedam godina. Napredni tečaj završile su ravnateljica i još tri djelatnice, a još sedam učiteljica početni tečaj.

- Učiteljice nekad djecu izdvoje, a nekad sukob rješavaju na satu razrednika. To je naučen model komuniciranja i ponašanja koji nam svima pomaže - kaže ravnateljica Marina Sabolović. Medijacija je ove godine ušla u kurikulum OŠ Luke kao izvannastavna aktivnost. U Sloveniji se provodi u 25 posto škola, njih 180.

Osim nastavnika, uključeni i roditelji

- Prije šest godina ravnatelji četiri ljubljanske srednje škole vješto su nijekali konflikte u njihovim školama. Oni koji tako reagiraju nisu još spremni na medijaciju. Danas u školama imamo barem tri medijatora, a intenzivno su uključeni i roditelji. Nema smisla provoditi medijaciju u školi ako se kod kuće moraju posve drukčije ponašati - objašnjava Tanja Pia Metelko, direktorica Instituta za medijaciju Concordia iz Slovenije. Njezin prvi susret s učenicom Sarom u jednoj školi zapravo je bio i najveća motivacija za rad.

- Ležala je na stolu, dok su svi ostali učenici sjedili za klupama, i pojadala mi se: ‘Znate li da stalno pravim probleme? Svi se žale na mene’. Rekla sam: ‘Dobro za tebe, ali ne baš i tvoje učitelje’. Nakon tri treninga medijacije zaključila je: ‘Znate li zašto sam tu? Ne želim postati medijator, nego bolja osoba’. Upravo to je ključ cijele medijacije - kaže Tanja.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.