Postoji nekoliko stvarno ozbiljnih istraživanja koja pokazuju da mozak žena nije isti kao muški mozak od trenutka kad se rodimo. 'Spojen' je malo drugačije jer je DNK različit
NOVE SPOZNAJE
Muškarci, želite shvatiti žene? Evo kako im funkcionira mozak
Lisa Mosconi, neuroznanstvenica i direktorica Inicijative za ženski mozak na Medicinskom fakultetu Weill Cornell u New Yorku, usredotočila je svoje istraživanje na ono što je, kako kaže, jedno od najnerazvijenijih, nedovoljno dijagnosticiranih i podcijenjenih polja u medicini: ženski mozak i zdravlje ženskog mozga.
Pokretanje videa...
01:13
U svojoj novoj knjizi "XX Brain" ona objašnjava razlike između ženskog i muškog mozga i istražuje različite načine na koje mozak utječe na žensko zdravlje. Nudi praktične savjete o tome kako optimizirati zdravlje mozga i razmatra jedinstvene rizike koje žene imaju za razvoj Alzheimerove bolesti i radnje koje to mogu spriječiti.
The Wall Street Journal objavio je nekoliko odlomaka iz knjige:
Po čemu se ženski mozak razlikuje od muških?
Postoji nekoliko stvarno ozbiljnih istraživanja koja pokazuju da mozak žena nije isti kao muški mozak od trenutka kad se rodimo. 'Spojen' je malo drugačije jer je DNK različit.
Neki dijelovi ženskih mozgova su međusobno bolje ili više povezani, što je povezano s našom sposobnošću za obavljanje više zadataka. Ne kažem da muškarci to nisu u stanju, ali čini se da žene imaju malo prednosti u tom odjelu. Na isti način žene imaju bolju verbalnu memoriju od muškaraca.
Ipak, najvažnija stvar koju smo pokazali je da ženski mozak stari drugačije od mozga muškaraca i da postoje hormoni i promjene - naročito u menopauzi - koje ovdje stvarno igraju ključnu ulogu.
U svojoj knjizi spominjete pojam "bikini medicina". Možete li to objasniti?
'Bikini medicina' je kada kažete da su jedine razlike između muškaraca i žena oni dijelovi tijela koje pokrivamo bikinijem. To je dugo značilo da su medicinski profesionalci dijagnosticirali i liječili oba spola na isti način. To je očito problematično iz više razloga, ali također je dovelo do razmišljanja da žene ne treba posebno istraživati.
Danas smo zakonom propisani da u studije upisujemo muškarce i žene. Ali i tada se često događa da se u studijama rezultati oba spola samo spoje. Dakle, još imamo niz pristranosti i pogrešaka u istraživanjima gdje postoji pretpostavka da je ženska fiziologija isto što i muška fiziologija sve dok ne govorimo o reprodukciji.
Koja su zdravstvena stanja i bolesti kojima su žene sklonije zbog tih razlika?
Anksioznost i depresija puno su češći kod žena nego muškaraca, osobito počevši od srednjeg životnog vijeka, ali i od puberteta. Zatim autoimuni poremećaji poput multiple skleroze - žene imaju više od tri puta veću vjerojatnost nego muškarci da razviju te poremećaje.
Žene imaju četiri puta veću vjerojatnost da će imati glavobolje i migrene, ali i tumor na mozgu, posebice oko menopauze. Žene imaju veću vjerojatnost da će umrijeti od moždanog udara. I povrh svega toga, moje istraživanje pokazalo je i da se ženama češće dijagnosticira Alzheimerova bolest.
Što se događa sa ženskim mozgom u vrijeme trudnoće?
O starenju uvijek razmišljamo kao o nekoj linearnoj putanji. Ali kod ženskih mozgova više se radi o tri velika hormonalna razdoblja. Prvo dolazi pubertet, kada imate eksploziju hormona i vaš mozak stvarno postaje mozak odrasle osobe. Slijedi trudnoća, gdje opet imamo ogroman porast hormona pa pad nakon što se dijete rodi. Naposljetku dolazimo do menopauze, kada dolazi do ozbiljnog pada hormona.
Studije u kojima su ženama snimani mozgovi prije i nakon trudnoće pokazuju da se neki dijelovi mozga smanjuju nakon rođenja djeteta i da je to skupljanje zapravo vjerojatno dobra stvar. Zapravo se radi o prilagodbi. U praksi to funkcionira tako da nova mama shvati da nema više vremena za svačije probleme već da se treba posvetiti majčinstvu te optimizirati mozak na taj način.
Što se događa prije i tijekom menopauze?
Napravili smo brojne studije na snimkama mozga da bismo saznali što se stvarno događa tijekom tranzicije. Ono što smo pokazali je da u prosjeku žene koje prolaze kroz menopauzu pokazuju progresivno smanjene razine energije u mozgu.
Istovremeno, kod nekih žena, ali ne kod svih, nalazimo pojavu amiloidnih plakova ili Alzheimerove plakove u njihovom mozgu tijekom menopauze. To ne nalazimo kod muškaraca iste dobi.
Je li pad energije mozga loš i što to točno znači?
Znamo da su smanjenja razine energije u mozgu često alarmi za Alzheimerovu bolest. Nevoljko to definiram kao dobro ili loše jer se radi o prijelazu. Ako se stare razine energije vrate nakon menopauze, onda je sve u redu. Ako dođe do opadanja, a žena također razvija Alzheimerove plakove, tada treba početi razmišljati o prevenciji Alzheimera i temeljitom liječničkom pregledu.
Te žene moramo s vremenom pratiti još više da bismo zaista shvatili što se događa.
Zašto Alzheimerova bolest utječe na dva puta više žena nego muškaraca?
Dugo se govorilo da je Alzheimerova bolest starosti, a žene žive duže od muškaraca i zato više žena ima Alzheimerovu bolest. Osporili smo to vjerovanje. Alzheimer počinje s negativnim promjenama u mozgu desetljećima prije kliničkih simptoma. Ono što smo pokazali je da se te promjene kod žena uistinu preklapaju s menopauzom. Žene imaju tendenciju razvoja Alzheimerove bolesti ranije nego muškarci u njihovom mozgu. Ali moglo bi biti i nekoliko različitih faktora koji dovode do složenih učinaka.
Što žene mogu učiniti da smanje rizik?
Mnogo je faktora rizika za Alzheimer koji nisu genetske prirode, ali su povezani s odlukama koje donosimo u životu.
Zdrava prehrana je vrlo važna za žene, a posebno treba paziti da dijeta sadrži antioksidante. Postoje studije koje pokazuju kako se unos antioksidanata poput vitamina C, vitamina E i beta-karotena povezuje s višom moždanom energijom kod žena.
Pokazalo se da vježbanje može pružiti zaštitu od starenja mozga i Alzheimerove bolesti kod muškaraca i žena, ali čini se da to funkcionira još bolje za žene. Ako ste žena srednjih godina i vježbate, onda je rizik od demencije 30% niži u odnosu na ženu srednje dobi koja ne vježba.
Još jedan veliki problem je stres. Studije su pokazale da ako imate kronični stres, to jako utječe na starenje mozga.
Koje testove preporučujete ženama da nauče više o svom kognitivnom zdravlju i mozgu?
Genetsko testiranje je malo kontroverzno jer uz testiranje morate i na razgovor s psihoterapeutom. Ipak, postoje i drugi testovi koje je lako napraviti i oni su od velike pomoći. Treba poznavati svoj metabolizam. Morate znati svoje lipide, na primjer, razinu kolesterola, trigliceride, moramo znati razinu inzulina, imate li prekomjernu težinu...
Nadamo se da će jednog dana skeniranje mozga biti dio ženskog medicinskog pregleda koji započinje u srednjem životnom dobu.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
16:51
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
