Jeff Bezos ima velike ambicije u svemiru, a za razliku od Elona Muska koji bi kolonizirao Mars, šef Amazona želi kolonzirati Mjesec na koji bi preselio tešku industriju sa Zemlje
'Moramo se vratiti na Mjesec, ali ovaj put tamo ćemo i ostati'
Jeff Bezos ima velike planove za Mjesec i misli da je kolonizacija našeg satelita nužna za opstanak ljudske vrste.
- Moramo se vratiti na Mjesec i ovog puta tamo ostati - rekao je najbogatiji čovjek na svijetu na konferenciji u Los Angelesu. Misli da Mjesec može biti platforma za svemirsku industriju i da bi partnerstvo s ESA-om i NASA-om bilo najbolje, ali da će njegova kompanija Blue Origin krenuti sama u tu avanturu ako će biti potrebno.
- Ako se ljudi ne prošire prema svemiru, zajednice na Zemlji morat će prestati rasti zbog okoliša i drugih faktora - rekao je Amazonov šef i dodao da ne želi takvu budućnost za svoje unuke ili njihove potomke, prenosi Wall Street Journal.
- U ne tako dalekoj budućnosti, govorim o desetljećima ili možda 100 godina, postat će nam lakše obaviti u svemiru puno stvari koje sada radimo na Zemlji, jer ćemo imati toliko puno energije. Morat ćemo napustiti naš planet i to će ga učiniti boljim - rekao je Bezos. Pritom je mislio na to da bi Zemlja ostala za život ljudi i laganu industriju, dok bi tešku industriju, koja najviše zagađuje, preselio u svemir.
Naravno, Zemlja će u svemu i dalje morati imati velik doprinos jer se mnogi minerali i resursi ne mogu naći na Mjesecu, ali lunarna proizvodnja za mnoge je industrije jednostavna računica. Pojasio je da solarni paneli stalno mogu imati energije, vode ima ispod površine, a tu je i regolit kojim se može graditi.
Bezos nije govorio detaljnije o novim raketama i letjelicama koje bi bile potrebne za to, a i njegove rakete još su ograničene suborbitalnim letovima. Za razliku od njega, Elon Musk svoje je milijarde fokusirao prema kolonizaciji Marsa i izradi velikih raketa koje će nas dovesti tamo.
Bezosove argumente o nedostatku prostora na našem planetu komentirao je Adam Ozimek na Forbesu koji je istaknuo kako računica nije na Bezosovoj strani. Rast populacije se usporava i očekuje se da bi nas krajem stoljeća trebalo biti 11,2 milijarde što je otprilike 3,8 milijardi više nego danas. Inače, 1950. nas je bilo 2,5 milijardi. Osim toga, on navodi i brojne zemlje s ogromnim nenaseljenim prostorima u kojima bi bilo i više nego dovoljno prostoraza sve te nove ljude, čak i da ne mijenjamo sadašnju gustoću naseljenosti. A pitanje resursa je stvar s kojom se može boriti novim politikama, istraživanjima koja će stanovanje učiniti jeftinijim, energiju čišćom i zaštititi prirodne resurse.