Pohvale Marinu, ali ni on nije kvalificiran raspravljati o ovoj široj temi od društvenog interesa. Usput, uz hvalevrijednog Korlevića, treba spomenuti i Antu Radonića koji desetljećima mnogim klincima širi vidike po pitanju astronomije u maniri "staromodnog" učitelja, širokih pogleda na život. Problem s ovim člankom je što veliča STEM kao jedino bitno polje znanosti, selektivno zanemarujući humanistički aspekt. Jer znanost je jedna i sastoji se od disciplina, a ne, kao što se pokušava sugerirati, od prirodnih, humanističkih, društvenih i inženjerskih "znanosti". Nadalje, "umjetna inteligencija" je zavaravajući naziv s obzirom da se radi o automatizaciji. Nijedan stroj ne može biti inteligentan jer nije u stanju proizvesti inicijalni kreativni čin. Svakako je važna u budućim industrijskim (ali i medicinskim i uslužnim) procesima, ali to je automatizacija i mogućnost mikro-preciznosti tehnologije, nikako "inteligencija". Važnost STEM-a se danas isključivo gura kao svojedobno važnost isključivo društvenih znanosti, a sukobi između (prosječnih) prirodnjaka i humanista/društvenjaka se potiču metodom stvaranja lažnih dilema. Stvarnost je ipak malo drukčija jer većina inženjera, usko orijentiranih na svoje polje, i osim ako nemaju urođenu tu crtu, ne vlada najbolje onim što se voli nazivati "mekim vještinama".