Aljaska i Sibir do kraja stoljeća zbog klimatskih promjena ljudima bi mogli biti povoljna područja za život. Prema najcrnjim scenarijima, razina mora bi mogla porasti i do tri metra, a više od 200 milijuna ljudi iseliti od doma
STANJE JE SVE KRITIČNIJE
Topi se led: Polarni medvjedi bit će nam susjedi, ako prežive
Stručnjaci već sad upozoravaju građane iz priobalnih područja da se na vrijeme pripreme za selidbu. UN-ova međunarodna organizacija za migraciju zbog poplava, suša, požara i gladi uzrokovane klimatskim promjenama predviđa kako će se do 2050. oko 200 milijuna ljudi morati iseliti.
Priobalna područja bit će najviše pogođena jer će razina mora porasti za više od jednog metra. Led se svugdje topi, a samo na Grenlandu ove godine u jednom danu otopilo se 12,4 milijarde tona. Gubitak sve većih ledenih površina prouzrokovale su vrućine koje pristižu iz SAD-a i Europe.
- Stručnjaci su se osvrnuli na globalno zatopljenje kad su prvi put primijetili kako se Sahara širi. Kako se ona širila, tako su se ljudi raseljavali. Takvu situaciju možemo prenijeti u sadašnje vrijeme, kad postoji velika vjerojatnost da će se neki morati iseliti zbog klimatskih promjena. U tom slučaju trebalo bi se preseliti na sjever i brdovita područja do kojih neće doći oceani i mora - govori klimatolog Zvonimir Katušin.
Mnogi razmišljaju kako ne postoji globalno zatopljenje jer jedne godine bude vruće, a druge hladno. Ta oba ekstrema događaju se zbog prevelikog ispuštanja CO2 u atmosferu, kao i zbog sunčevih pjega koje djeluju s vanjske strane zemljina omotača.
Ja gledam na planet Zemlju kao na jabuku, a kora je atmosfera u kojoj se sve događa. Ako je veća količina topline u atmosferi, time se povećava i ukupna količina energije, pa su i veći ekstremiteti između vrućina i hladnoća.
Dakle, veća temperatura u atmosferi uzrok je vrućina i hladnoća na zemlji, objašnjava Katušin čestu zabludu. Predviđanja su danas puno bolja zahvaljujući tehnologiji, a promjene na zemlji gotovo je nemoguće izbjeći.
Ipak, Katušin naglašava kako su porast razina mora i ekstremna vrućina u hladnim predjelima poput Sibira i Aljaske samo jedna od teorija koja se može ostvariti zbog globalnog zatopljenja.
- Može se dogoditi i ekstremna hladnoća. Nije ni to isključeno. Ono što je važno jest da se mora smanjiti razina CO2 kako bismo smanjili utjecaj zatopljenja. Ipak, kad bi se sad prepolovila emisija plinova u atmosferu, tek za nekih 20 ili 30 godina osjetilo bi se poboljšanje. Dakle, već sad kasnimo te će se do 2100. godine jedan od crnih scenarija sigurno ostvariti - naglasio je klimatolog.
Gotovo sav trud u smanjivanju emisije CO2 progutali su požari koji haraju ne samo u vrućim predjelima, nego tamo gdje ih se nikad ne bi očekivalo.
U Sibiru stotine ruskih gradova guši se u dimu jer danima gori milijun i dvjesto tisuća hektara šume. U gašenju sudjeluju 734 vatrogasca. Sveukupno je do sada izgorjelo više od 13 milijuna hektara šume. Zbog požara u svega nekoliko mjeseci u atmosferu je ispušteno CO2 koliko ih ispusti 36 milijuna automobila.
Klimatske promjene dakle utječu i na hladni Sibir koji bi do 2080. godine mogao postati mjesto poželjno za život. Stručnjaci iz ruskog Krasnojarsk centra za istraživanje zaključili su kako bi temperatura mogla porasti za šest Celzijevih stupnjeva. To bi uzrokovalo otapanje permafrosta, smrznute zemlje koja je na nekim područjima zaleđena tisućama godina. Kad bi se otopila, postala bi lako obradiva zemlja.
- Što se više permafrost otapa, to se on bolje osuši i postaje idealan za život. Kad bi se otopio samo površinski sloj, nastalo bi blato na kojemu se ne bi moglo ništa graditi niti saditi - objašnjava Katušin.
Stručnjaci iz Krasnojarsk centra predviđaju kako bi upravo Sibir zbog klimatskih promjena mogao postati središte Rusije te smatraju kako bi sve zemlje trebale biti spremne za posljedice globalnog zatopljenja.
Rekordna vrućina posljednjih mjeseci i povijesna suša izazvali su nekoliko velikih požara na Aljasci, gdje je izgorjelo gotovo tri milijuna hektara šume. Više od 800 vatrogasaca borilo se protiv plamena u južnom i središnjem dijelu države.
- Požari su se i prije događali, no nikad ovako kasno u sezoni. Kolovoz je inače kišna sezona na Aljasci, a kiše je bilo vrlo malo ove godine. Aljaska nikad nije imala problema sa sušom i nikad nismo o tome morali razmišljati - rekao je Brian Brettschneider, klimatolog na Sveučilištu Alaska Fairbanks.
U Brazilu već gotovo tri tjedna gori Amazonija. Brazilska svemirska agencija izvijestila je da je broj požara koji je zahvatio Amazoniju kao posljedica sječe šuma u odnosu na prošlu godinu porastao za 83 posto. Ova ekološka katastrofa može se vidjeti i iz svemira.
Šumski požari u Brazilu su najčešći tijekom sušne sezone, no neki se namjerno izazivaju kako bi se ilegalno krčile šume i dobio novi prostor za uzgoj stoke. Po podacima Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja, od siječnja do kolovoza ove godine u brazilskom je dijelu Amazonije izbilo više od 72.000 požara. Unatoč svemu, brazilska vlada, kao i predsjednik Jairo Bolsonaro, odbija pomoć.
- To je čovjek koji nije svjestan da je dio čovječanstva. Sječe granu na kojoj sjedi, a puno je takvih koji to čine. No na toj grani ne sjede samo oni, nego i drugi na koje ove promjene utječu - zaključio je Katušin.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
