Šećer razara jetra kao alkohol, a zamijeniti ga mogu cikla i sol

Šećer može na jetra imati jednako poguban utjecaj poput alkohola, a zbog katastrofalnog utjecaja na zdravlje stručnjaci ga nazivaju novim duhanom. Prehrana s visokim udjelom šećera stvara masne naslage oko jetara, a to je preteča nealkoholne bolesti masnih jetara. 

- Ideja o vezi između šećera i bolesti jetara došla je iz pedijatrije. Liječnici su primijetili pojavu bolesti jetara kod djece koja nikako nisu mogla biti u doticaju s alkoholom. Istraživanjima je pokazano kako su uzrok bolesti jetara šećeri iz sokova - kaže dijetetičarka i nutricionistica Olja Martinić. 

Prehrana bogata šećerom može dovesti do pretilosti koja je jedan od okidača za dijabetes tipa 2. Šećer šteti i srcu - dijabetes i srčane bolesti usko se povezani, a kod ljudi s dijabetesom tipa 2 najčešći su uzrok smrti srčani i moždani udari. Šećer može utjecati i na mehanizam rada srca te povećati rizik srčanog zastoja, piše u studiji američke Udruge za bolesti srca. 

Osim toga, postoji i uznemirujuća veza između šećera i povišenoga kolesterola. Ljudi koji prehranom unose puno šećera u krvi imaju najvišu razinu lošega kolesterola i triglicerida, kao i najmanju razinu dobroga kolesterola, pokazuju istraživanja. A osim što uništava zdravlje, šećer baš poput duhana stvara ovisnost. Budući da potiče oslobađanje hormona koji izazivaju zadovoljstvo, konzumacijom šećera stvara se otpornost te ga je s vremenom potrebno sve više kako bi se postigao efekt užitka. Istraživanje provedeno na štakorima ovisnima o šećeru pokazalo je kako su te životinje, kad im je oduzeta njihova “droga”, pokazale znakove krize poput podrhtavanja, treskavice i tjeskobe. 

Kad se “skidate” sa šećera, tijelu je potrebno oko tjedan dana kako bi se naviklo na smanjenu količinu šećera u prehrani. Nakon toga će vam se većina hrane koja vam je bila središte prehrane činiti suviše slatkom. Iako je jedan od najčešćih razloga zbog kojih se okrećemo slatkoj hrani taj da bismo se oraspoložili, šećer nas u konačnici može rastužiti. Ljudi čija je prehrana bogata šećerom imaju 40 posto veći rizik obolijevanja od depresije, pokazalo je istraživanje na uzorku od 9000 ljudi objavljeno u časopisu Public Health Journal. 

Prehrana bogata šećerom može vas postarati, a negativni učinci na koži naziru se oko 35. godine. Nakon što šećer u krvotoku “napadne” proteinska vlakna u kolagenu i elastinu, iza sebe ostavlja naboranu i obješenu kožu. Također, visoke razine šećera isušuju kožu te je čine sklonijom boranju.

Šećer uzme 200 tisuća života na godinu

Vjeruje se da šećeri iz sokova na godinu uzmu oko 200.000 života, piše u globalnoj studiji koju su 2013. proveli harvardski stručnjaci. Ustanovili su da su dijabetes, srčane bolesti i rak koji su uzrokovali te smrti izravno povezani s povećanim unosom slatkih sokova. Od spomenute brojke 133.000 ljudi imalo je dijabetes, 44.000 bolesti srca, a 6000 neki oblik raka. Osim toga, zbog unošenja prevelikih količina šećera tijelo nije sposobno mozgu poslati poruku da je sito. Ako ne možete bez čokolade, uzmite onu s najmanje 70% kakaa ili prošetajte - studije pokazuju da 15-minutna šetnja smanjuje žudnju za slatkišima.

Šećeri se skrivaju u voćnom jogurtu, pašteti, kiselim krastavcima, kruhu...

Šećeri su potrebni tijelu jer su važni za njegov rad. No kad su u suvišku, talože se u obliku masnoća, što stvara problem. Posebna je priča bijeli šećer, koji provocira inzulin i treba paziti koliko ga se unosi u tijelo, objašnjava nutricionistica Sandra Marić Bulat.

S obzirom na to da ga u tijelo unosimo svakodnevno, nema potrebe za njegovim dodatnim izvorima. Šećer se ne skriva samo u slatkišima te često nismo svjesni gdje se sve nalazi. 

- Potrebno je napomenuti kako šećera ima u kruhu, pahuljicama koje jedemo za doručak, u konzerviranoj hrani, što uključuje i salate poput cikle ili kiselih krastavaca, ali i paštetama te slanim i mliječnim namazima. Upravo zato što se šećer već nalazi u hrani, nije ga potrebno dodavati prehrani - napominje nutricionistica S. Marić Bulat. 

Šećer se skriva i u namirnicama koje ljudi smatraju zdravom hranom i posežu za njima kad se odluče riješiti ovisnosti o šećeru, napraviti detoksikaciju ili skinuti koji kilogram. To su voćni jogurti, gotovi umaci od rajčice, niskokalorični preljevi za salate te dodaci poput kečapa ili senfa. Osim toga, hrana sa smanjenim udjelom masnoća koja se označuje kao “light” često sadrži više šećera upravo kako bi zadržala dobar okus. 

- Šećer i masnoće su ti koji hrani daju okus pa ćete tako u hrani sa smanjenim udjelom šećera pronaći veće količine masnoća i obrnuto - objašnjava nutricionistica S. Marić Bulat. 

Problem je sa šećerom i što se skriva pod mnogim imenima te ga svakodnevno jedete a da toga niste ni svjesni. Jedan je od najboljih načina ograničavanja unosa šećera detaljno čitanje sastava. Iako će vam to na početku možda oduzeti vrijeme, kad se naviknete na takvu vrstu provjere postat će vam prirodna. Ako u sastavu ne piše šećer, to ne znači da je namirnica posve sigurna. 

- Preporučila bih da se posebno pripazi na proizvode koji sadržavaju glukozni ili fruktozni sirup - kaže nutricionistica Sandra Marić Bulat. Kako biste bili sigurni u to što jedete, potražite tablicu na proizvodu na kojoj je naveden udio ugljikohidrata. - Zakonska je obveza na proizvode napisati koliko od ukupnog udjela ugljikohidrata otpada na šećere - objašnjava nutricionistica Olja Martinić. 

No izbjegavanje šećera ne znači da se morate odreći slatkog okusa. Na tržištu postoje mnoge zamjene za šećer, i prirodne i umjetne. 

- Kao zamjenu za šećer prije svega bih preporučila steviju, koja je prirodni zaslađivač i nema nuspojava. Umjetni zaslađivači su također opcija, ali oni, upotrebljavaju li se u većim količinama, mogu uzrokovati nezgodne nuspojave poput nadutosti - kaže nutricionistica Marić Bulat. 

Savjet stručnjaka: Sandra Marić Bulat

Glukozni i fruktozni sirup drugi su naziv za šećer

Šećer se nalazi i u namirnicama poput kruha, pahuljica koje jedemo za doručak, cikle, kiselih krastavaca, ali i namazima i paštetama. Kad čitate etiketu u potrazi za skrivenim šećerima, pripazite i ako proizvod sadrži glukozni ili fruktozni sirup. Često se dodaje i hrani kojoj je smanjen udio masnoće kako bi joj se popravio okus. Želite li smanjiti unos šećera u organizam, rabite zamjene za šećer, a jedan je od najboljih izvora stevija, koja je prirodna i nema nuspojava, savjetuje nutricionistica.

Fruktoza povećava potrebu za hranom

Bijeli se šećer, međutim, nikako ne bi trebao zamjenjivati fruktozom ili voćnim šećerom. 

- Nema prevelike razlike, što se tiče utjecaja na zdravlje, između fruktoze i bijelog šećera - kaže Olja Martinić. 

“Napad” fruktozom počeo je ‘70-ih i ‘80-ih godina prošlog stoljeća kad je ideja o pogubnom utjecaju masnoća na zdravlje izmijenila prehranu tako da su proizvođači masti zamijenili rafiniranim šećerom. Ta je zamjena znatno povisila unos fruktoze u organizam. Kad se govori o fruktozi u voću, potrebno je napomenuti kako je voće bogato vlaknima koja usporavaju proces apsorpcije. Voće je bogato vitaminima i antioksidansima koji poništavaju njezin loš utjecaj. 

Do problema dolazi kad se pretjerano unosi prerađena hrana zaslađena fruktozom. Ona se metabolizira drukčije od drugih šećera, pokazuju istraživanja. Umjesto da se pretvori u glukozu koju će tijelo iskoristiti za energiju, ona se iz tankog crijeva kreće prema jetrima gdje se, ako je ima previše, pretvara u masne kiseline i šalje ih u krvotok u obliku triglicerida. Osim toga, fruktoza ne stimulira lučenje hormona sitosti te zapravo potiče osjećaj gladi i povećava potrebu za hranom, što u konačnici rezultira debljanjem.

Jelo zasladite ciklom, mrkvom, solju ili sokom od jabuke

Smanjite li količinu šećera koju dodajete čaju ili kavi, puno ste učinili za smanjenje ukupnoga dnevnog unosa šećera. Naposljetku ga možete posve izbaciti ili zamijeniti začinima poput cimeta ili vanilije.

Šećer možete zamijeniti i medom ili javorovim sirupom. No bez obzira na to što su bolji izbor od bijelog šećera, ne pretjerujte s količinom jer i oni su i dalje slatki dodatak prehrani, koja je već zasićena šećerima. Namirnice možete zasladiti i pomoću - soli. Iako zvuči nemoguće, prstohvat soli zapravo može istaknuti prirodnu slatkoću mnogih jela, posebno onih u koja se dodaje svježe voće. Stoga, sljedeći put u smoothie dodajte malo soli i promotrite kako se slatkoća soka puno više osjeti. Osim solju, hranu možete zasladiti i obogatiti povrćem, prije svega mrkvom i ciklom. Zato kad sljedeći put radite tjesteninu u kombinaciji s umakom od rajčice, umjesto šećera koji ide u njega, dodajte malo ribane mrkve koju propirjajte s češnjakom ili lukom. Cikla je jedna od najslađih vrsta povrća - dodajte je naribanu u čokoladni kolač ili juhu. Kolače, posebno pite, možete zasladiti i sokom od jabuke. 

Umjesto pola šalice šećera koja stoji u receptu jelu dodajte istu količinu svježe iscijeđenoga jabučnog soka. A najbolja sorta je zlatni delišes. Želju za slatkim možete zadovoljiti i sirovim kakaom, bez obzira na to je li u zrnu ili u prahu. Ova je namirnica toliko moćna da spada u skupinu takozvanih supernamirnica. Sirovi će kakao regulirati razinu šećera u krvi, a dobit ćete isti euforični osjećaj kao kad jedete čokoladu. Sirovi kakao je ujedno i bogat mineralima i vitaminima koji se gube prženjem i otapanjem sa šećerom, mlijekom i aditivima u procesu proizvodnje čokolade. Ne zaboravite ni na začine. Kako biste zadovoljili želju za slatkim, osim cimeta i vanilije, dodajte malo muškatnog oraščića ili kardamoma. Učinite li samo nekoliko prilagodbi u prehrani, to se može pozitivno odraziti na vaše zdravlje. Pazite se hrane koja je deklarirana “bez šećera”. 

Gotovo uvijek takva hrana sadrži umjetne zaslađivače poput sukraloze, saharina ili aspartama. Problem je s umjetnim zaslađivačima u tome što usprkos slatkom okusu ne zadovoljavaju potrebu za slatkim te je mozak zbunjen - dobio je sladak okus, a njegova želja nije utažena. Ta “zbunjenost” može uzrokovati prejedanje i u konačnici višak kilograma. Bijeli kruh, rižu i tjesteninu zamijenite cjelovitima, a u prehranu uvedite i namirnice poput kvinoje ili zobi. Izbjegavajte i vodu s okusima te kupovne voćne sokove, čak i ako su sto posto prirodni. Sok, za razliku od voća, nema vlakana te je ostao samo šećer. Trebate li piće s okusom, pijte nezaslađene biljne čajeve ili običnu vodu kojoj dodajte krišku, dvije limuna ili limete. 

Ako ste usred radnog vremena umorni i dekoncentrirani, ne posežite za čokoladicom jer će vam nakon prvotnog naleta energije biti još gore. Umjesto čokolade pojedite voće, šaku orašastih plodova ili čašicu jogurta. Jedan od trikova za smanjivanje želje za slatkim je i dulje žvakanje hrane. Tako ćete dati vremena da se oslobode okusi, a što dulje žvačete namirnice poput žitarica, to će one biti slađe.

Želite li znati jeste li ovisni o šećeru, odgovor potražite u novom broju Expressa. Riješite se ovisnosti o šećeru uz detoks-plan. Ne bojte se da ćete biti gladni jer ova detoksikacija nije dijeta. Podrazumijeva raznoliku prehranu koja uključuje mnogo proteina i povrća kako bi se tijelo očistilo šećernih otrova. Novi Express potražite na kioscima.

Loše strane šećera: Oštećenje jetre, demencija i više umora