Ljudi nisu prestali evoluirati iako se promjene vide tek kroz dulji period. Otkrijte koje logične posljedice evolucije znanstvenici predviđaju u sljedećih 200 tisuća godina
Ovako ćemo izgledati? Najavili sljedeće korake u evoluciji ljudi
Multikulturalizam je srž modernog društva, stoga stvaranje jedinstvene ljudske rase neće doći kao iznenađenje, tvrde znanstvenici. Oni smatraju kako će se kulture nastaviti miješati, kao i to da će daljnjim stvaranjem potomstva između različitih rasa doći do smanjivanja međusobnih razlika u izgledu, ali i društvenim normama. Očigledna prednost toga je da će rasizam, kao takav, prestati postojati.
POGLEDAJTE VIDEO: Utjecaj ekrana na dječji mozak
Pokretanje videa...
Hormoni će se unositi u obliku lijekova?
Kako ljudi postaju sve više ovisni o medicini, njihov imunitet slabi i njegovu ulogu preuzimaju lijekovi. Nakon nekoliko stotina tisuća godina, pretpostavlja se da će i sama proizvodnja hormona u tijelu postati suvišna, pa će se oni uzimati kao dodaci prehrani jer će ih se tako moći lakše regulirati. Prednost toga je dulji životni vijek, a mana više bolesti za vrijeme njegova trajanja.
Mišići propadaju
Postoje dva moguća razloga za postupno atrofiranje mišića kod ljudi. Prvi je ljudsko oslanjanje na tehnologiju, a osobito mašineriju koja zamjenjuje rad mišića, poput korištenja automobila umjesto hodanja. Sjedilački način života tako će potaknuti slabljenje mišića. Drugi razlog je znatno ekstremniji, a oslanja se na tezu da će ljudi u budućnosti više vremena provoditi u svemiru, a na povratku će se, kao i današnji astronauti, vraćati sa znatno manjim udjelom mišićne mase.
Viši nego ikad prije
U posljednja dva stoljeća prosječna visina muškaraca i žena se drastično povećala, te iznosi čak 10 cm više nego prije 150 godina. Znanstvenici tvrde kako je glavni uzrok tome dostupnost obilja nutrijenata u hrani dok je glad dugo predstavljala prepreku u težnji za visinom. Dok god će ljudska vrsta imati dostupnu hranu, nastavit će rasti, a granice se zasad ne naziru.
Bez potrebe za depilacijom
Ljudi su nekoć bili znatno dlakaviji nego danas, a te su dlake imale zaštitnu funkciju krzna. Trend gubitka dlaka će se nastaviti, ali i kao rezultat sve češćih trajnih depilacija te jer se manje dlaka doživljava kao svojevrsna seksualna prednost. Tako će dlake postati potpuno nepotrebne.
Drugačiji rad mozga
Tehnologija je već utjecala na rad ljudskog mozga, a to će se nastaviti. Mozak djeluje poput stroja koji teži maksimalnoj učinkovitosti te pamti gdje sprema određene informacije umjesto da samo pamti informaciju. Tako se u mozgu informacije pohranjuju na različita mjesta te on počinje funkcionirati poput Googlea ili Wikipedije.
Nestanak umnjaka
Očigledna promjena u ljudskoj čeljusti bit će nestanak umnjaka koji nema nikakvu svrhu za moderne ljude. Također može se očekivati i smanjivanje samih zubi, a brojni dokazi pokazuju kako su se oni već upola smanjili u posljednjih 100 tisuća godina. Smanjivanjem zubi, suzit će se i čeljust, predviđaju znanstvenici.
Prst manje
Prije no što su ljudi uspravno hodali, nožni su prsti služili za bolje prianjanje uz bilo koju površinu. Danas nožni palac i veći prsti pomažu u održavanju ravnoteže kod hodanja, dok najmanji nožni prsti više nemaju svrhu. Zbog toga se javljaju i problemi s malim prstom, poput lomova kostiju i prignječenja. Zbog toga znanstvenici očekuju da će ljudi u budućnosti imati po četiri prsta na stopalu.
Manja ili pak veća glava
Znanstvenici vjeruju kako će se lubanja ljudi sigurno mijenjati. Jedna grupa smatra da će lubanje biti manje, jer tvrde da iz praktičnih razloga prolaska djeteta kroz porođajni kanal ljudska glava ne može biti veća nego što jest. Protivnici te teze koji vjeruju da će se lubanja povećati zbog rasta mozga tvrde da je ionako budućnost poroda carski rez, koji se sve više koristi.
I mi sami utječemo na promjene
Vjeruje se da bi ljudi u budućnosti mogli sami isforsirati evolucijske promjene na sebi upotrebom tehnologije, primjerice bioničkim organima, selekcijom gena kod planiranja potomstva, dizajniranjem gena za određene vještine ili stvaranjem otpornosti na određene bolesti.