Velike i nagle promjene u temperaturi tijelo dovode u stanje stresa, loše utječu na zdravlje i krivac su za povećan broj infarkta i migrena, dijabetičari teže prate šećer u krvi...
TEMPERATURNI ŠOK
Nagli pad temperature - pati srce, koža peče, bole zglobovi...
Nagle promjene temperature najviše osjećaju kronični bolesnici i stariji ljudi. Kod kroničnih bolesnika simptomi bolesti vjerojatno će se pojačati pa će tako oni s reumatoidnim artritisom osjećati jače bolove, a oni s astmom imati većih problema s disanjem. Razlog je promjena u atmosferskom tlaku.
Kod pada tlaka, zglobovi se rastežu, a s obzirom na to da su puni živčanih završetaka, osjećamo bol. Astmatični napadaji mogu se javiti zbog pojačane vlage u zraku ili zbog više koncentracije peludi koju često donese olujno nevrijeme koje ujedno hladi zrak i dišni sustav, zbog čega astmatičari imaju poteškoća s disanjem.
Kod naglih promjena vremena srčani bolesnici moraju biti na posebnom oprezu. Zbog naglog pada temperature ljudi koji imaju problema s tlakom, ali i srčanih problema, ne bi se trebali izlagati prevelikim naporima niti teškom fizičkom radu, a obavezno moraju redovito uzimati terapiju. Kod naglih promjena temperature raste i broj akutnih infarkta.
Pošteđeni nisu ni oni koji pate od čestih migrena i glavobolja te dijabetičari. Padom temperature krv se zgušnjava pa je teže pratiti promjene u razini šećera u krvi.
Osjećaj mučnine, vrtoglavice, glavobolje, umora i opće slabosti usko je vezan uz nagle promjene vremena. Stručnjaci nagađaju da je razlog tome puno provedenog vremena u zatvorenim prostorima, zbog čega je sposobnost aklimatizacije tijela smanjena.
Problemi zbog promjene temperature
Širenje tkiva - Pri padu temperature pada i tlak, zbog čega se meko tkivo lagano širi, čime blago pritišće čašice zglobova ispunjene živcima.
Suhoća zraka - Zrak u klimatiziranim, ali i grijanim prostorijama vrlo je suh. Kod dolaska hladnijeg vremena bez kiše zraku nedostaje vlage, a to dodatno dehidrira kožu, zbog čega ona peče i puca.
Neravnoteža - Vremenske promjene kod nekih ljudi izazivaju kemijsku neravnotežu u mozgu, navode istraživači Mayo klinike. Zbog toga su kod ekstremnih temperaturnih promjena, velike vlažnosti i promjena tlaka zraka glavobolje i migrene češće.
Virusi - Hladno vrijeme pogoduje širenju virusa jer se lakše razmnožavaju na hladnom zraku. Prva imunološka obrana odvija se u nosu, no hladan zrak tu obranu oslabljuje, zbog čega smo skloniji infekcijama. Izloženiji smo virusima jer smo češće u većoj grupi ljudi.
Neprikladno odijevanje - Velike temperaturne razlike otežavaju prikladno odijevanje pa ujutro ljudima bude hladno, kasnije se oznoje i onda opet ohlade, čime oslabljuju imunitet i riskiraju infekcije dišnih puteva. Uz to, vlažan zrak pogoduje razvoju virusa koji prvo prolaze gornjim dišnim putevima.
Suženje žila - Krvni tlak može ‘skakati’ zahvaljujući promjenama u atmosferskom tlaku i temperaturi. Krvne žile se na hladnoći sužavaju, krv postaje gušća, zbog čega srce brže kuca pokušavajući dopremiti krv bogatu kisikom u sve dijelove tijela. Tad tlak raste i veća je opasnost od srčanog udara.
Manje štete - Klimatske promjene mogu utjecati i na oči. Takvi uvjeti mogu pogoršati simptome kod onih koji su skloni suhoći oka, a manje sunca znači i manje štetnih UV zraka koje oštećuju oko.
Kosa, koža i nokti pate, lome se i postaju slabi od hladnijeg vremena
Poznato je kako hladan zrak isušuje kožu, zbog čega ona postaje dehidrirana i osjetljiva, no on nepovoljno utječe i na stanje kose i noktiju.
U hladnijim razdobljima i pri naglom padu temperature krvne žile se sužavaju, posebice malene krvne žile u prstima, zbog čega je protok krvi smanjen. To rezultira slabijom cirkulacijom te manjkom kisika u noktima i kosi.
Hladni zrak sužava bronhe i otežava disanje
Udisanjem hladnog zraka dolazi do fizičke promjene prilikom koje se bronhi u plućima sužavaju i otežavaju disanje. Za astmatičare takva reakcija može biti opasna i izazvati bronhitis, stoga je preporučljivo uzimati propisanu terapiju kao prevenciju te pratiti stanje i tijek astme te se inhalirati po potrebi.
Toplo vrijeme zaslužno za veći broj dječaka
U toplijim godinama i na višim temperaturama veća je šansa da će majka začeti dječaka, dok će hladnije vrijeme vjerojatnije donijeti djevojčicu, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Biology Letters. Temperaturni porast od jednog stupnja kroz dvije godine rezultira rođenjem jedan posto više muške djece godišnje.
Zahvaljujući ovom istraživanju dokazano je kako utjecaj globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena ima i veliki utjecaj na cjelokupnu populaciju te se očekuje povećan broj muške djece zahvaljujućim vrućinama.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
