Tri su skupine krumpira: rana, srednja i kasna. Rana se kod nas uzgaja za mladi krumpir, a srednja, jesenska, se skladišti. Kasne kod nas nema
Krumpir koji se mora guliti već je sazrio i ne naziva se mladim
U trgovačkim centrima i na tržnicama prodaju krumpir iz Grčke, Cipra ili Egipta, a i on nije mladi, upozorava Damir Mesarić jedan od naših najvećih proizvođača krumpira.
- Pod mladim krumpirom se može prodavati onaj koji je star do tjedan dana. Kožica mu je mekana i može se skinuti prstima. Krumpir koji se mora guliti tehnološki je već sazrio i ne može se nazivati mladim - pojašnjava Mesarić.
Takvog krumpira ima u trgovačkim centrima. U Kauflandu prodaju španjolski, a u Lidlu ciparski, a u Konzumu egipatski.
- Tamo je klima drukčija pa krumpir ranije rodi. Bio je mladi kad je izvađen iz zemlje, a tijekom transporta i stajanja u trgovini isušio se i ‘ostario’ - pojasnili su nam iz Savjetodavne službe.
Damir Mesarić kaže kako će domaći krumpir stići krajem svibnja ili početkom lipnja. Prvo iz Dalmacije i Istre, a tjedan dana poslije međimurski.
Krumpir se može uzgajati i u staklenicima, ali troškovi su veliki i proizvodnja je neisplativa. Prema vremenu uzgoja, tri su skupine krumpira, objašnjava Mesarić.
- Rani se uzgaja za mladi krumpir, srednji za jesenski koji se skladišti, a kasnom krumpiru treba do 130 dana vegetacije pa nije pogodan za proizvodnju u Hrvatskoj. U lipnju i srpnju su temperature u hladu do 37 stupnjeva, na polju i 46 i to krumpir ne može podnijeti - kaže Mesarić.
Upozorava i na nered na tržnicama gdje proizvode deklariraju kao domaće, a kod nekih se analizom dokazalo da su uvezeni. Savjetuje i da kupci provjeravaju deklaracije u velikim trgovačkim centrima.
- Najbolje je kupovati domaće proizvode s oznakom HASAP jer su kontrolirani - kaže.
OPG Mesarić sav proizvedeni krumpir prodaje uglavnom van i to u Mađarsku i Sloveniju, a tek dio na domaće tržište. Obično, kaže, Mesarić, Mađarima ponestaje vlastiti krumpir već negdje u rujnu pa ga onda uvoze iz njegove proizvodnje. Obitelj Mesarić inače obrađuje 100 hektara zemljišta, te osim krumpira sade i tikve, pšenicu i uljarice.
Na tržnici Trešnjevka u Zagrebu u petak su nudili mladi krumpir iz Cipra, te iz Dalmacije, Zadra te Fažane. Na jednom štandu imali su dvije sorte mladog krumpira po 10 kuna iz plastenika u blizini Vrbovca.