Istina o lažima: kako, zašto i koliko se često njima služimo

Kako bi ‘uljepšale’ stvarnost, više od 80% žena povremeno se služi tehnikom bezopasnih polulaži, kaže Susan Shapiro Barash, autorica priručnika “Male bijele laži, duboke mračne tajne: Istina o ženskim lažima”. Oko 75% njih najčešće laže najbližima o novcu koji su potrošile, 60% varalo je muževe, a 50% majki povremeno je ljubomorno na neudane žene bez djece iako to nikad ne bi priznale, pokazuju njezina istraživanja. Unatoč tim statistikama i muškarci i žene lažu podjednako često, tvrde znanstvenici. Jedina je razlika u tome što žene češće lažu kako bi ugodile drugima, a muške su laži većinom namijenjene čuvanju vlastita dobrog imidža, utvrdili su stručnjaci sa Sveučilišta Massachusetts. 

- Sklonost izmišljanju prirodna je ljudska osobina. Laganje ljudima olakšava kreiranje idealne slike o sebi u očima drugih - ističe David L. Smith, profesor filozofije na Sveučilištu New England. Jedan od najčešćih razloga laganja je čuvanje obraza. Iako su uglavnom bezazlene, laži poput “svašta, pozivnica mi uopće nije stigla” ili “oprosti što kasnim, u prometu je bio kaos” lako mogu prijeći u naviku uzrokujući sve veća i kompliciranija izmotavanja. 

- Iako sitne, takve laži onemogućuju stvaranje bliskih veza s drugima - ističe Smith. 

Stoga ako vam je cilj kvalitetna veza ili dugotrajno prijateljstvo, radije ih izbjegnite. Ljudi nerijetko lažu i kako bi izbjegli odgovornost, odnosno prebacili je na drugog. Izjave poput “odluka nije moja nego šefova” učinkovito prenose krivnju na drugog čuvajući poziciju lažljivca neutralnom. 

- Često prebacivanje krivnje ponekad može upućivati na nemogućnost prihvaćanja odgovornosti za vlastite akcije - objašnjava psihijatar dr. Joseph S. Weiner. 

Laž boli mnogo više od iskrenosti

Ljudi nerijetko podcjenjuju važnost  svakodnevnih izjava koje poručuju prijateljima te se koriste lažima kako bi im udovoljili te kako ne bi povrijedili njihove osjećaje, kaže dr. Weiner. No, dodaje, ne biste li vi voljeli znati da hlače koje ste kupili ne odgovaraju vašoj figuri ili da vašemu jelu nedostaje malo soli. 

Nisam ja, on je

Ako netko neprestano prebacuje odgovornost na druge, oni će kad-tad izgubiti strpljenje. Kao i onaj koji laže, ističe David L. Smith.

Istina postaje laž zbog pretjerivanja

Umjesto “ovo je najelegantniji šešir koji sam vidjela” recite “odlično ti stoji takav tip šešira” - u nekim je situacijama mala, dobronamjerna laž poželjna. No koristi li se pretjerano, može vas učiniti lažnima i prijetvornima u očima drugih, upozorava profesor Smith.

‘Muž mi opet nije rekao...’ samo odgađa problem

Prebacuje li krivnju prečesto, čovjek gubi sposobnost da se nosi s većim životnim problemima, ističe Smith. Izmotavanja poput “muž mi nije rekao da ste zvali” nerijetko samo odgađaju neizbježno rješenje problema. No prije nego što to opet napravite, razmislite u kakvu situaciju dovodite čovjeka kojeg prozivate.

Laži su dio svakodnevice

Laži su dio svakodnevnog života. Dok neke od njih štete vezama i narušavaju povjerenje, druge olakšavaju nezgodne situacije i štite krhke osobnosti ljudi, ističe Bella DePaulo, američka stručnjakinja za psihologiju laži. Štoviše, najmanje četvrtina dnevnih interakcija uključuje laganje, većinom o nečemu nevažnom, pokazuju istraživanja. Ljudi najčešće lažu kako izbjegli konflikte ili poštedjeli tuđe osjećaje.

- Uglavnom lažemo da bismo si olakšali život. Pravi pritisci natjerat će svakog na izmišljanje - kaže psiholog Leonard Saxe s instituta Steinhardt. No ljudi najhrabrije i najčešće lažu putem telefona, utvrdili su znanstvenici sa Sveučilišta Cornell.

- Pri telefoniranju nitko ne može vidjeti vaš izraz lica. Uz to komunikacija nije sačuvana kao što je to slučaj s e-mailom - ističe psiholog Jeff Hancock. 

Izbjegavanje sukoba lažima vraća se kao bumerang

Izjave poput “dobra ideja, mama, svakako ću biti na aerodromu tri sata prije leta” mudar su način izbjegavanja sukoba ili osjećaja krivnje, no tako činite medvjeđu uslugu vezama. 

- Bliske veze imaju uspone i padove. One nisu uvijek savršene, pa ih ne treba tako ni tretirati. Ako je riječ o površnijoj vezi, takve je laži mogu bespotrebno opteretiti, a često se mogu i otkriti - kaže David L. Smith.

E-mail je iskren, osim ako nije proslijeđen

Oko 37 posto laganja u istraživanju Sveučilišta Cornell odvijalo se telefonski, 27 posto uživo, 21 posto SMS-om, a samo 14 posto e-mailom. 

- No e-mail je lako proslijediti, s lažima autora - ističe Hancock.

Ciljevi se bolje i lakše ostvaruju iskrenošću

Umjesto izmišljanja, primjerice “neću doći na posao, izgleda da sam pokupio virozu ili što već neko vrijeme hara”, razmislite o igranju na iskrenu kartu, savjetuju psiholozi. Recite “znam da nemam više godišnjeg, no dobijem li slobodan petak, spreman sam odraditi subotu ili ostati prekovremeno idući tjedan”. Iskrenost je uglavnom, i dugoročno gledano, mnogo isplativija od laži.

Nema kajanja

Više od 70 posto lažljivaca izreklo bi svoje laži ponovno, pokazalo je istraživanje psihologinje Belle DePaulo.